KVALITETA ŽIVOTA

POSLJEDICE NEGATIVNIH DEMOGRAFSKIH KRETANJA Prvi put nakon rata snižen očekivani životni vijek u RH

 Andrija Lucic / CROPIX

Hrvatska se unutar Europske unije nalazi među državama s najnižim očekivanim trajanjem života, a taj je pokazatelj - prvi put u posljednjih četvrt stoljeća - ove godine dodatno pao: najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazali su da će djeca rođena 2015. godine prosječno živjeti 2,4 mjeseca manje nego djeca rođena 2014. godine. Konkretno, očekivano trajanje života onih koji su u Hrvatskoj rođeni 2015. godine iznosi 77,4 godine, a lani je iznosilo 77,6 godina.

Pad očekivanog trajanja života prilično je rijedak, osobito u europskim državama - način života, a osobito napredak medicine, omogućavaju sve duži život. Pad se u Hrvatskoj posljednji put dogodio 1992. godine, u jeku Domovinskog rata. Tada je smrtnost mlađih osoba, zbog ratnog stanja, dramatično narasla. Budući da se očekivano trajanje života računa pod pretpostavkom da će tijekom života osoba rođenih promatrane godine smrtnost ostati jednaka kao i u godini njihova rođenja, te 1992. očekivano trajanje života u Hrvatskoj palo je za godinu dana - sa 72,2 godine u 1991. godini na 71,2 godine. Od tada, očekivano trajanje života kontinuirano je raslo - sve do lani.

Način mjerenja

Odgovor na pitanje zašto je pad očekivanog trajanja života zabilježen i lanjske godine - kad nije bilo nikakvog izvanrednog stanja - krajnje pojednostavljeno mogao bi glasiti - zbog iseljavanja hrvatskih građana i zbog sve manjeg broja rođenih posljednjih godina. Problem dijelom leži u značajnom povećanju broja umrlih tijekom 2015. godine, ali još je važniji broj živih kojih je sve manje. A vjerojatnost preživljavanja mjeri se, između ostalog, temeljem odnosa umrlih u pojedinoj dobnoj skupini i živih u istoj dobnoj skupini.

Prošle je godine, naime, iznimno narastao broj umrlih: bilo ih je 54.205, što je oko 3500 više nego u 2014. godini. Toliki broj umrlih nije zabilježen u posljednjih 15 godina.

Većina povećanja broja umrlih odnosi se na najstariju dobnu skupinu, onu stariju od 80 godina. Broj umrlih iznad 80 godina porastao je u odnosu na 2014. za oko 2600, a broj umrlih starijih od 85 godina za čak 15 posto. Stoga je i prosječna starost umrlih u 2015. bila nešto viša nego u 2014. (76,2 godine u 2015. u odnosu na 75,8 godina u 2014. godini). Iz tog podatka prvi zaključak koji se nameće jest da je onda, sukladno tome, životni vijek narastao.

Međutim, pojašnjavaju u Državnom zavodu za statistiku, nije. Radi se o tome da je u Hrvatskoj sve manje - živih. Kako objašnjavaju, dužinu očekivanog trajanja života određuju “razina i smjer promjene smrtnosti po starosti”, odnosno po dobnim skupinama. Očekivano trajanje života je hipotetski pokazatelj koji simulira kako bi i koliko živorođeno dijete živjelo kad bi iskusilo smrtnost kakva je zabilježena u godini njegovog rođenja - kad bi isti udio novorođenih umro u 1., 2. ili 92. godini. Kako bi se dobio podatak o očekivanom životnom vijeku, računa se godina doživljenja za svaku dobnu skupinu.

Iako statistika umrlih po dobi ne pokazuje neka osobita odskakanja u mlađim dobnim skupinama u 2014. u odnosu na 2015. godinu, struka upozorava kako je baza - ukupna veličina dobnih skupina - bitno promijenjena te je i vjerojatnost doživljenja odnosno smrti u određenoj dobnoj skupini veća ili manja.

Razlozi

- U našem stanovništvu, zbog sve manjeg broja rođenih i zbog iseljavanja mladih ljudi, došlo je do ozbiljnih promjena u dobnoj strukturi. Udio starih raste, a mladih opada - upozorava dr. Anđelko Akrap, pročelnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

U takvoj situaciji i brojke o umrlima treba drugačije interpretirati. Pojednostavljeno, nije isto umre li pet osoba u nekoj dobnoj skupini u kojoj ukupno ima 100 ili 100.000 živih osoba. Ako je baza živih manja, a broj umrlih isti, vjerojatnost smrtnosti je, logično, veća. Konkretno, u dobnoj skupini od 10 do 14 godina u 2014. godini preminulo je 26 djece, a u 2015. njih 30. Zna li se da je u 2015. godini u Hrvatskoj, prema podacima DZS-a, živjelo 4000 djece u toj dobi manje, vjerojatnost smrtnosti je u samo jednoj godini narasla.

Utjecaj medicine

Stručnjaci ponavljaju da je očekivano trajanje života samo hipotetski pokazatelj i da više govori o životu danas nego o stvarnom životnom vijeku djece u budućnosti: vjeruje se da će veliki dio rođenih 2015., zbog napretka medicine, doživjeti 100 i više godina. Međutim, očekivano trajanje života po istoj se formuli izračunava u svim državama, zbog čega ga se smatra izuzetno vrijednim pokazateljem kvalitete života. A Hrvatska tu - i bez pada u 2015. - stoji loše. Očekivano trajanje života u Hrvatskoj je, primjerice, gotovo šest godina niže nego u Španjolskoj. Zanimljivo je da unutar Europske unije krug južnoeuropskih država poput Španjolske, Italije i Portugala - u koje po ostalim karakteristikama inače spada i Hrvatska - imaju najduže očekivano trajanje života. U svim europskim državama žene žive bitno duže od muškaraca: očekivano trajanje života djevojčica rođenih lani u Hrvatskoj je 80,4 godine, a dječaka čak šest godina manje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 01:20