EUROOBVEZNICE

Poskupjelo zaduživanje države, Zdravko Marić očekuje dvije milijarde eura

Danas se očekuje konačno Vladino očitovanje o zahtjevu sindikata za povišicu osnovice plaća

Zdravko Marić i Josip Aladrović

 Ranko Šuvar/Cropix

Stranim investitorima koji žele kupiti hrvatske državne obveznice Ministarstvo financija jučer je otvorilo knjigu upisa za novo izdanje euroobveznica, a konačni rezultati trebali bi biti poznati ovih dana. Analitičari procjenjuju da će interes biti dobar, među ostalim i zato što će moći ostvariti dobre prinose, vjerojatno iznad 2,5 posto.

Još prije nekoliko mjeseci prinosi na desetogodišnje hrvatske euroobveznice bili su ispod jedan posto, ali okolnosti u svijetu znatno su se pogoršale i za državu je završilo razdoblje jeftinog zaduživanja. Očekivanja tržišta su da bi ministar financija mogao izdati obveznice do vrijednosti dvije milijarde eura, pri čemu će 1,25 milijardi eura iskoristiti za refinanciranje starog duga koji na naplatu dospijeva u svibnju. Preostali dio poslužit će za tekuće potrebe proračuna koje nisu male.

Danas se očekuje konačno Vladino očitovanje o zahtjevu sindikata za povišicu osnovice plaća, nakon što je prošlog tjedna propao i 13. pokušaj dogovora. Dok Vlada nudi povećanje od dva posto početkom travnja, sindikati traže povišicu od četiri posto, kao i nastavak razgovara od sredine svibnja, koji bi ovisio o kretanju inflacije i ukupne ekonomije.

Nove projekcije

Ne pristane li Vlada na njihov zahtjev, spremni su za štrajk. Usto što su se troškovi života znatno povećali, sindikati ustrajavaju i na tome "da u proračunu novca ima, ali ne za nas". Ministar financija Zdravko Marić, naravno, na to gleda drukčije. Na pitanje kakvo je stanje u proračunu, od početka godine daje očekivani odgovor: prihodi su dobri, a rashodi i dalje ostaju veliki izazov. Budući da su se okolnosti proteklih mjeseci znatno promijenile, Vlada će 28. travnja izaći s novim brojkama. Tada će biti predstavljene Ekonomske i fiskalne projekcije te Program konvergencije.

Kad je riječ o proračunskom deficitu, procjena je bila povratak u okvire maastrichtskih kriterija, na 2,6 posto BDP-a. Hoće li pri tome ostati, ministar financija kaže: "Vidjet ćemo, ako i da, ne znatnije". Analitičari vjeruju da će deficit na kraju ipak biti malo veći, od tri do 3,5 posto. U RBA, primjerice, procjenjuju da će iznositi tri posto te da će javni dug biti smanjen na 77,4 posto.

- U ovoj godini fiskalni rizici se povećavaju jer će geopolitički sukobi usporiti gospodarsku aktivnost više od prijeratnih očekivanja, a sve veći inflatorni pritisci stvaraju pritisak na rashodovnu stranu proračuna, zbog sindikalnih zahtjeva za rastom plaća, ali i kao posljedica fiskalnih mjera koje je Vlada uvela radi ublažavanja nepovoljnog utjecaja rasta cijena na potrošače i poduzetnike - kaže analitičarka RBA Elizabeta Sabolek Resanović.

Uz paket vrijedan 4,8 milijardi kuna, potencijalno nova fiskalna potpora Vlade, kaže Sabolek Resanović, dodatno će opteretiti rashodovnu stranu proračuna i potaknuti rebalans proračuna u nadolazećim tromjesečjima. - Očito, prostor za fiskalnu konsolidaciju se sužava, ali ne u potpunosti - ističe.

Euro i proračun

Kakav će biti dogovor sa sindikatima, tko će koliko popustiti ili neće, bit će poznato vrlo skoro. No, ekonomisti smatraju da je Vlada vrlo oprezna u pregovorima sa sindikatima, kako zbog brojnih neizvjesnosti, tako i zbog uvođenja eura.

- U godini uoči uvođenja eura prilično je nezgodno preuzeti obveze koje bi u sljedećim godinama mogle predstavljati pritisak na državne financije. Više nego ikad, Vlada u ovom trenutku mora pokazati određenu privrženost fiskalnoj disciplini - kaže ekonomist koji je želio ostati anoniman.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 07:50