U nastavku donosimo:
- što PISA otkrića znače za hrvatske škole i gdje su učenici najtanji u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti
- gdje se Hrvatska realno pozicionira u odnosu na OECD i susjede, bez skrivanja slabih točaka
- koji se obrasci uočavaju kod “brzih čitatelja” i što to znači za korištenje AI u učionici
- iskustva i stavovi učenika i nastavnika iz hrvatskih škola o testiranju i svakodnevnoj nastavi
- stručni uvidi OECD analitičara i domaćih pedagoga o posljedicama trenda na budućnost obrazovanja
Petnaestogodišnjaci diljem svijeta prošle su godine na testiranju čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti pokazali najlošije rezultate u posljednjih četvrt stoljeća, koliko OECD provodi program za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA), najveće međunarodno komparativno vrednovanje znanja i vještina.
Učenici iz Hrvatske ponovno su postigli lošije rezultate od prosjeka svih država te su se mahom svrstali u kategoriju država čiji su učenici "značajno ispod prosjeka OECD-a".
Istraživanje je provedeno tijekom 2025. godine u 91 državi svijeta, a sudjelovalo je ukupno 760.000 učenika u dobi od 15 godina. U Hrvatskoj su testirana 6424 učenika iz 268 srednjih i pet osnovnih škola, a prema postignutim rezultatima svrstali su se između 29. (čitalačka pismenost) i 36. (...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....