Petnaestgodišnjaci iz Hrvatske nalaze se ispod prosjeka vršnjaka zemalja OECD-a u prvi puta ispitanom području kreativno mišljenje. Među 64 zemalja Hrvatska se svrstala na 27. mjesto s osvojenih 30 bodova, a prosjek OECD-a iznosi 33 boda. Nešto bolji rezultat od Hrvatske imaju Italija, Malta, Mađarska i Čile, a isti ili bod niži rezultat od Hrvatske imaju Island, Slovenija, Slovačka, Meksiko i Srbija, pokazuju danas objavljeni rezultati iz nove ispitne domene PISA istraživanja.
Singapur se i u ovome području ispitivanja pokazao vodećom zemljom u primjeni znanja: s 41 bodom je na prvome mjestu, a slijede ga Južna Koreja, Kanada, Australija, Novi Zeland, Estonija i Finska. Iznadprosječne rezultate u kreativnom mišljenju postižu i 15-godišnjaci iz Danske, Latvije, Belgije i - Portugala.
Poljska je na visokom 11. mjestu, Njemačka na 17., a slijede ju Francuska, Nizozemska i Izrael. Na zadnjem mjestu ljestvice je Albanija s 13 bodova, a bod više postigli su učenici s Filipina i iz Uzbekistan.
Prema objašnjenju Vinka Filipovića, ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, kreativno mišljenje u PISA istraživanju predstavlja sposobnost produktivnog stvaranja, vrednovanja i poboljšanja ideja koje mogu dovesti do originalnih rješenja, stvaranja novog znanja i upečatljivih ekspresija mašte.
– S obzirom na domene kreativnog mišljenja, učenici iz Hrvatske imali su najviše poteškoća sa zadacima rješavanja društvenih problema. Najlakši su im bili zadaci pismenog izražavanja te oni vezani uz vizualno izražavanje i rješavanju znanstvenih problema, rekao je Filipović.
Kada je riječ o kognitivni procesima, učenicima iz Hrvatske najlakši su bili zadaci vrednovanja i poboljšanja ideja, nešto teže su se snalazili u zadacima stvaranja ideja, a najteži su im bili zadaci u kojima se tražilo osmišljavanje kreativnih ideja.
Budući da je riječ o rezultatima PISA istraživanja čije su glavne domene - čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost – predstavljene u prosincu 2023., U NCVVO-u su novi rezultat učenika u kreativnom mišljenju usporedili postignućima u matematičkoj pismenosti. Ipak, dok su 15-godišnjaci iz Hrvatske podjednako snalaze u kreativnom istraživanju i matematičkim zadacima, novi je rezultat lošiji njihovih postignuća u čitalačkoj pismenosti.
U Hrvatskoj je 74 posto učenika dostiglo barem osnovnu razinu postignuća u kreativnomu mišljenju, što je manje od prosjeka zemalja OECD-a (78 posto). Ukupno 18 posto učenika dostiglo najviše razine, odnosno razinu 5 ili 6, dok je prosjek OECD-a 27 posto.
Najviše razine u kreativnomu mišljenju dostiglo je otprilike 4 od 10 učenika u Australiji, Finskoj, Novom Zelandu, Kanadi i Južnoj Koreji te barem svaki drugi učenik u Singapuru.
Na najvišim razinama učenici su sposobni stvarati, vrednovati i poboljšavati kreativne ideje u različitim i kompleksnim zadatcima, uključujući zadatke apstraktnoga dizajna ili ograničene, odnosno nepoznate scenarije s društvenim i znanstvenim problemima.
Samo u 20 od ukupno 64 zemalja sudionica više od 25 posto učenika dostiglo je najviše razine postignuća u kreativnomu mišljenju.
Kako je naglašeno na prezentaciji rezultata, Hrvatska bilježi iznadprosječan udio "akademski otpornih" učenika (ima ih 16 posto, u odnosu na prosjek od 13 posto). Riječ je o učenicima koji se prema socioekonomskom statusu nalaze među 25 posto najslabijih, a prema postignućima u kreativnom mišljenju među 25 posto najboljih učenika.
– To je važan i ohrabrujuć podatak, naveo je Filipović.
Nalaz koji ne zvuči ohrabrujuće vezan je uz stav ravnatelja škola prema kojemu njih (tek) 71 posto smatra da se kreativnost može razvijati i uvježbavati, dok je prosjek OECD-a visokih 90 posto.
– Naši ravnatelji, nazovimo to tako, imaju konzervativnije mišljenje u tom pogledu, komentirao je ravnatelj Centra.
U Hrvatskoj je 61 posto učenika izjavilo da im nastavnici daju dovoljno vremena da u zadacima dođu do kreativnih rješenja, a 75 posto ih izjavljuje da njihovi nastavnici cijene kreativnost učenika. Nadalje, 71 posto učenika slaže se da ih kreativni rad ispunjava, dok njih 21 posto navodi da im je teško upotrijebiti maštu.
Među predstavljenim rezultatima su i sljedeći: 76 posto učenika voljelo bi znati kako stvari funkcioniraju, 69 posto bi željelo znati zašto se ljudi ponašaju tako kako se ponašaju, a 47 posto učenika završava zadatke i u situaciji kada postanu teži od očekivanog.
Dok u Hrvatskoj 52 posto učenika očekuje da će raditi visokostručne poslove, prosjek očekivanja vršnjaka u zemljama OECD-a je 63 posto. Ipak, 70 posto 15-godišnjaka u Hrvatskoj očekuje da će završiti fakultet, što je ujedno i prosječni rezultat država uključenih u istraživanje.