Porazna ‘krvna slika‘ društva: Čak 40% odraslih Hrvata ne zna riješiti problemske zadatke, a to ni nije najveći problem

U godini pred istekom Hrvatska je prvi puta dobila "krvnu sliku" društva iz područja obrazovanja i vještina građana kroz rezultate najvećeg svjetskog istraživanja procijene kompetencija odraslih u 31 zemlji OECD-a. Riječ je o nedavno predstavljenim rezultatima istraživanja kolokvijalno nazvanog "PISA za odrasle", odnosno službeno PIAAC (The Programme for the International Assessment of Adult Competencies), kojim su ispitane tri kognitivne domene – čitalačka i matematička pismenost te sposobnost rješavanja problema.

Dok s prve dvije domene gledano po postignutim plasmanima (18. i 22. mjesto) još nekako i stojimo, zabrinjavajuća je treća: u prilagodljivosti rješavanju problema (26. mjesto) zbog pokazatelja da gotovo 40 posto naših građana ostvaruje rezultat na razini 1 ili manje od 1. Ispitani građani su u dobi od 16 do 65 godina.

Ispod prosjeka

Rezultati pokazuju kako u Hrvatskoj visoku razinu postignuća iz čitalačke pismenosti doseže samo osam posto građana. Pritom je prosjek zemalja OECD-a 12, a u najviše rangiranoj Finskoj - 35 posto. Većina naših građana (64 posto) nalazi se na srednjim razinama čitalačke pismenosti, a 28 posto Hrvata postiže nisku razinu (prosjek OECD-a je 26 posto).

U matematičkoj pismenosti naši su građani ostvarili prosječan rezultat od 254 boda, što je Hrvatsku smjestilo na 22. mjesto u poretku 31 zemlje (prosjek OECD-a je 263 boda). Na najvišim razinama (4 i 5) je ukupno 6,4 posto hrvatskih građana dok je prosjek OECD-a 14. Na srednjoj razini je 66,8 posto odraslih, a u najnižoj razini 1 je 7,7 posto Hrvata u odnosu na prosjek OECD-a 8,6.

U trećoj domeni, prilagodljivosti u rješavanju problema, Hrvati su postigli prosječan rezultat od 235 bodova čime smo zauzeli najslabiju poziciju u odnosu na druge dvije domene. Tu se pokazalo da je rezultat sudionika zemalja OECD-a za 28 bodova viši od prosjeka rezultata hrvatskih građana. Pritom najbolje rezultate postiže 17,6 posto Hrvata dok je prosjek zemalja OECD-a 32,3 posto. Srednje rezultate postiže 43,7 posto naših građana, a najslabije njih čak 38,7 posto, znatno više od prosjeka OECD-a gdje najslabije rezultate postiže ispod 30 posto građana.

- Ukoliko rezultate promatramo površno i samo na razini prosjeka, možemo biti umjereno zadovoljni. Naime, u dvije od tri kognitivne domene naši su građani u okviru prosjeka građana preostalih 30 OECD država dok u domeni koja mjeri prilagodljivost u rješavanju problema značajno zaostajemo za prosjekom te zauzimamo mjesto u donjoj četvrtini, kaže rektor Sveučilišta Algebra Mislav Balković, razmatrajući kakve nam predispozicije za razvoj i blagostanje daju rezultati OECD-ovog istraživanja.

Slabe vještine

Po njemu, za razumijevanje naše pozicije potrebno se odmaknuti od prosjeka i promatrati postotak građana koji ostvaruju rezultate na razini 1 ili niže (od ukupno 5 razina), što pokazuje potpuni manjak sposobnosti u pojedinoj kognitivnoj domeni. Isto tako vrijedno je promatrati i postotak građana koji ostvaruju rezultate na razini 4 i 5 što znači visoku razinu sposobnosti.

Kada je riječ o domeni prilagodljivosti u rješavanju problema, gdje gotovo 40 posto naših građana ostvaruje rezultat na razini 1 ili manje od 1, Balković primjećuje vidljive velike razlike u rezultatu mlađih (24-35) u odnosu na starije (55-65) ispitanike. U odnosu na 40-ak posto Hrvatskih građana s teškoćama u rješavanju problema, najbolje države u ovoj domeni imaju svega desetak posto takvih građana.

- Naš rezultat posljedica je s jedne strane neefikasnog obrazovanja koje zanemaruje rješavanje kompleksnijih i interdisciplinarnih problema jer se u prevelikoj mjeri fokusira na memoriranje znanja i na rješavanje šablonskih problema u okviru uskih predmeta. S druge strane, ovaj rezultat je posljedica slabe uključenosti građana u obrazovanje odraslih, gdje je Hrvatska desetljećima značajno zaostajala za gotovo svim EU državama, pa ne treba čuditi što su nam stariji građani slabo prilagodljivi novim okolnostima jer nisu dovoljno dograđivali svoje vještine kroz život. Ovo je posebno zabrinjavajuće radi značajnog ubrzavanja promjena koje proživljavamo kroz ubrzanu digitalizaciju i tehnološki razvoj. Razvoj tehnologije samo će se još ubrzavati u budućnosti, upozorava Mislav Balković.

Rezultat u domeni matematičke pismenost po njemu bi nas trebao još više rastužiti jer ovdje Hrvatska, za razliku od gotovo svih uključenih zemalja, u biti nema osoba koje ostvaruju rezultat na razini 5, a ukupno onih koje možemo smatrati matematički vrlo pismenima imamo samo 6,4 posto.

Podloga za populizam

- To je dvostruko lošije od OECD prosjeka, gotovo pet puta niže od najboljih država. Problem društava koja imaju ovako loš rezultat je niski potencijal za razvoj i inovacije, posebno one u tehnološkoj domeni gdje se danas događa većina razlike u produktivnosti i u kvaliteti života. To možda i nije problem za one koji žive od rentijerstva, ali ovo je značajan problem za konkurentnost ostatka našeg gospodarstva. Deficit koji je ovdje vidljiv možemo pripisati neefikasnom sustavu obveznog obrazovanja u ovom području budući da su rezultati u matematičkoj pismenosti podjednako loši kod mlađe i kod starije populacije. Naime, iskustvo pokazuje da se za razliku od čitalačke pismenosti matematička znanja slabo dograđuju kroz život, dakle izvan sustava obrazovanja, kaže Balković, uz zaključak kako s 28 posto osoba koje u Hrvatskoj ostvaruju ocjenu 1 ili ispod 1 u čitalačkoj pismenosti možemo očekivati značajnu razinu površnosti u javnom prostoru što je odlična podloga za razvoj populizma.

Mario Vučić, pomoćnik ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, nacionalnog tijela zaduženog za provedbu PIAAC-a, rezultate pak gleda s pozitivne strane, vjerujući kako je sudjelovanje u najvećem istraživanju vještina odraslih u svijetu važno za jačanje kvalitete obrazovanja i osposobljavanja u svim zemljama i ekonomijama, tako i kod nas.

- Rezultati istraživanja pokazuju kako hrvatski građani dobro stoje u društvu najrazvijenijih zemalja svijeta, ali oni svakako trebaju poslužiti kao podloga za poboljšanje, posebice u onima dijelovima gdje su naši sugrađani pokazali manju razinu pismenosti. Uz potrebu za stalnim poboljšanjem važno je istaknuti da su nas, koji smo provodili istraživanje, ovi rezultati pozitivno iznenadili, ako se uzme u obzir da smo u domeni čitalačke i matematičke pismenosti ispred ili na razini zemalja kao što su Francuska, SAD, Italija, Mađarska, Južna Koreja, Španjolska, Izrael, Novi Zeland, kaže Vučić.

Ipak, priznaje, rezultate treba maksimalno objektivizirati i uložiti napore kako bismo poboljšali vještine posebice kod onih skupina koje imaju niske rezultate u sve tri ispitivane domene.

Pozitivna strana

- Podizanje razina čitalačke i matematičke pismenosti automatski će utjecati i na podizanje razina vještina rješavanja problema. Nacionalni rezultati PIAAC istraživanja i buduće stručne i znanstvene analize prikupljenih podataka omogućit će temelj za planiranje i donošenje odluka o ključnim pitanjima u obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju, kaže Vučić.

Nacionalna voditeljica PIAAC istraživanja, Nena Rončević sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, ističe kako postignuća hrvatskih građana u ispitivanim kognitivnim domenama ukazuju na razlike s obzirom na odabrane sociodemografske karakteristike sudionika istraživanja. Neka su i očekivana s obzirom da i ranija istraživanja pokazuju kako s godinama opada kognitivna funkcija: najmlađi sudionici (24-35 godina) u usporedbi s najstarijim sudionicima (55-65 godina) postižu statistički značajno bolji prosječni rezultat u čitalačkoj pismenosti i domeni prilagodljivost u rješavanju problema. Ipak, između ove dvije kategorije sudionika nije zabilježena statistički značajna razlika u prosječnom postignuću u matematičkoj pismenosti, kaže prof. dr.sc. Rončević.

Ističe da s obzirom na spol, žene postižu u prosjeku statistički značajno bolji rezultat u čitalačkoj pismenosti od muškaraca, dok u druge dvije domene nisu zabilježene statistički značajne razlike između hrvatskih građanki i građana.

Mogućnost zapošljavanja

- Stupanj formalnog obrazovanja također ima statistički značajan efekt. Hrvatski građani sa završenim visokoškolskim obrazovanjem postižu u prosjeku statistički značajno viši rezultat u sve tri ispitivane domene od građana s (ne)završenim osnovnoškolskim ili nižim srednjoškolskim obrazovanjem. S obzirom na migrantsko porijeklo sudionici nemigrantskog porijekla u odnosu na sudionike prve generacije migranata postižu u prosjeku statistički značajno bolje rezultate u čitalačkoj pismenosti, dok se u druge dvije domene njihovi prosječni rezultati ne razlikuju. Razlike u prosječnim postignućima sudionika nemigrantskog porijekla i druge generacije migranata nisu statistički značajne ni u jednoj od ispitivanih kognitivnih domena, analizira Rončević, uz napomenu kako u Hrvatskoj, kao i u prosjeku zemalja OECD-a, odrasli koji postižu najviše razine na ljestvicama čitalačke i matematičke pismenosti te u domeni prilagodljivost u rješavanju problema imaju znatno bolje mogućnosti zapošljavanja u usporedbi s odraslima koji se ubrajaju u skupinu osoba s niskim rezultatom.