U poljskom Ustavu stoji da javni dug zemlje ne smije prijeći 55 posto BDP-a, a ako se to dogodi, treba donijeti oštre mjere smanjenja državnih rashoda. Kako se dug zemlje opasno približio toj granici, poljski premijer Donald Tusk nedavno je najavio velike promjene mirovinskog sustava koje će drastično smanjiti ulogu privatnih mirovinskih fondova.
Nešto slično dogodilo se i u Mađarskoj 2010. pa Europska banka za obnovu i razvitak strahuje bi to mogao biti “negativan signal drugim zemljama u srednjoj i istočnoj Europi” te ih upozorava da ne idu tim putem. Poljska je drugi stup uvela 1999. i bila je među pionirima mirovi-nske reforme u regiji. Danas ima 14 fondova s imovinom od 70 milijardi eura koji su gotovo u cijelosti uloženi u poljsko tržište kapitala.
Korak natrag
U iduća tri mjeseca oko 16 milijuna osiguranika morat će odlučiti želi li i dalje ostati u fondovima, a ako to ne učine, država će njihovu privatnu imovinu vratiti u prvi stup. Za članove koji ostanu, kao i za sve nove osiguranike kojima to više nije obveza, stopa izdvajanja za drugi stup više neće biti 7,3 posto, nego 2,9 posto bruto plaće. Naknade za upravljanje fondovima bit će prepolovljene. U svakom slučaju, oko 30 milijardi eura privatne štednje Vlada će prebaciti u državni sustav osiguranja i time će javni dug sa 54,5 posto smanjiti na oko 46 posto BDP-a.
- Iako će najavljene mjere u kratkom roku poboljšati stanje proračunskog deficita i javnog duga, ovaj korak nazad vrijedan je žaljenja jer će imati negativan utjecaj na razvoj domaćeg tržišta kapitala i dostupnost novca za tržišno financiranje investicija - smatra EBRD.
Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, već je rekao da njegova Vlada ne razmišlja u “poljskom” smjeru. Kada je riječ o potrebi smanjivanja javnog duga koji se već približio razini od 60 posto BDP-a, Vlada bi vjerojatno rado posegnula za imovinom mirovinskih fondova. Međutim, s njome se sve češće računa i u slučaju raznih investicijskih projekata, poput monetizacije cesta, kao i kod kupnje državnih vrijednosnih papira. Ono što bi trebalo biti prioritet, stabilnost mirovinskog sustava i korist koju će od toga imati budući umirovlje-nici, palo je u drugi plan. Kako bi se ipak očuvao projekt višestupanjskog mirovinskog sustava u regiji, EBRD smatra da treba “hitno riješiti neke od opravdanih prigovora, poput strukture naknada mirovinskih fondova i tranzicijskog troška za prvi mirovinski stup”, ali da se pritom na potkopava investicijska baza lokalnog tržišta kapitala i koristi sustava na dva ili tri stupa.
Žalopojke fondova
Posebno brojne kritike upućene su na račun visokih upravljačkih naknada. U Hrvatskoj se ta naknada spuštala s početnih 1,2 posto imovine fondova na 0,45 posto i mirovinski fondovi su često isticali da imaju jednu od najnižih naknada u svijetu. No, druge analize i usporedbe nisu im tako išle u prilog. Upravljačka naknada u zemljama EU u prosjeku se kreće od 0,3 do 0,5 posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....