POLICIJA NA ZAGREBAČKOM SVEUČILIŠTU Tri fakulteta državi duguju čak 46 milijuna kuna poreza

Uz inspekciju rada koja se već neko vrijeme intenzivno bavi provjerom honorarnih ugovora djelatnika sveučilišnih službi, u istragu u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu ovih se dana uključila i policija. Policijska uprava zagrebačka zatražila je, naime, od rektora Alekse Bjeliša dostavu “još nekih dokumenata”, navodno u svrhu kriminalističke obrade.

Rektor Bjeliš u srijedu nije želio davati izjave, no kako doznajemo, problematičnost honorarnih ugovora dovela je Građevinski i Kineziološki fakultet te Muzičku akademiju do astronomskog poreznog duga od oko 46 milijuna kuna. Ovih im je dana stiglo drugostupanjsko rješenje Porezne uprave. Iako, kako doznajemo, oba fakulteta i Akademija razmišljaju o upravnom postupku, to ne odgađa naplatu poreznog duga.

Istraga od veljače

Nova istraga počela je još u veljači. Inspekcija rada imala je zadatak prekopati kompletnu radnu dokumentaciju stotinjak djelatnika zaposlenih u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu.

Trebalo je što žurnije obaviti lavovski posao, ne samo zbog brojnosti djelatnika i činjenice da se provjerava dokumentacija unatrag tri godine, nego i zato jer višegodišnja praksa sveučilišnih službi podrazumijeva plaćanje dodatnog angažmana uposlenika na temelju ugovora o djelu.

Zaposleni službenik u zgradi Rektorata na Trgu maršala Tita, uz ugovor o radu na neodređeno i mjesečna primanja od 8100 kuna bruto, za dodatni posao koji obavlja prima i dodatni mjesečni honorar. Iznosi koje je inspektor zatekao su različiti, kao i obim poslova zbog kojih su djelatnici angažirani. Legalno? U inspekciji rada kažu - da, ali ako se dodatni posao ne obavlja u radnom vremenu predviđenom za redovne poslove.

Zbog toga je trebalo provjeriti kakvo je radno vrijeme službenika u Rektoratu angažiranih na dodatnim poslovima. Svakog od njih, svaki dan, kroz tri godine...

Kako neslužbeno doznajemo, izvještaj u inspekciji rada o tome o kolikom je broju honorarnih ugovora i njihovoj ukupnoj vrijednosti riječ još nije završen. Inspektor koji vodi slučaj trenutačno je na bolovanju. Slučaj “Rektorat” nije preuzeo drugi inspektor, čeka se povratnik s bolovanja. Takva je praksa, dijelom i zbog činjenice da država ima premalo inspektora rada.

No, zbog druge činjenice - te da se u istragu u Rektoratu umiješala i policija, očito je da je riječ o alarmantnoj situaciji. U pozivu na sutrašnju presicu u Rektoratu pod točkom tri pak stoji: “Predstavnici medija bit će informirani o zahtjevu Policijske uprave zagrebačke za dostavom podataka od Sveučilišta”.

Na upit o čemu je riječ rektor Sveučilišta Aleksa Bjeliš odgovara da će sve reći na konferenciji za novinare. Ne bi bilo korektno, kaže, dati podatke dan prije Jutarnjem listu.

Rektorov stav po pitanju dodatnog angažmana suradnika, međutim, jasan je i bez izjave.

Službenici u Rektoratu višestruko su upotrebljivi, a posla je sve više izvan onih redovnih. Tu su i posebni projekti... A tako je i po nekim fakultetima, ne samo u Rektoratu.

Kompletan napad

Dopis policije i inspektor rada nisu, međutim, jedini koji su u zadnje vrijeme uštetali u Sveučilište. Financijska inspekcija započeta još 2009. po fakultetima i akademijama dobila je uvid u niz autorskih ugovora na temelju kojih su fakulteti realizirali vanjsku suradnju. Stav Porezne uprave bio je sljedeći: ako se profesor jednoga fakulteta angažira na dodatnim poslovima na istome fakultetu, primjerice zaposlenik na Građevinskom fakkultetu na projektiranju mosta, tada mu se isplaćuje dodatak na plaću ili se dodatni rad isplaćuje preko ugovora o djelu, no ne i preko autorskog ugovora. To je za državu logično jer ugovor o djelu podrazumijeva veći iznos uplaćenog poreza. No, prelaskom s ugovora o autorskoj suradnji na ugovore o djelu, došlo je do manjka u isplati poreza.

Sveučilištu je zbog tih problema ovih dana stiglo drugostupanjsko rješenje Porezne uprave, nakon žalbi dvaju fakulteta i jedne akademije na prvoprimljeno porezno rješenje vezano uz plaćanje poreza na dohodak i ostalih javnih davanja.

Pozadina sukoba

Kako doznajemo, riječ je o Građevinskom fakultetu, Kineziološkom fakultetu i Muzičkoj akademiji, čiji se ukupni porezni dug popeo na oko 46 milijuna kuna! Sve su tri sastavnice Sveučilišta imale u angažmanu vanjske suradnike. Zbog promjene obračuna, dug Građevinskog fakulteta prema Poreznoj narastao je na 28 milijuna kuna, Kineziološki fakultet kreće se oko 10 milijuna, a Muzička akademija ima dugovanje od 8 milijuna kuna.

Kako je do toga došlo?

Uz blagoslov prijašnjih garnitura Ministarstva znanosti, tvrde na Sveučilištu, koje su donijele zabranu zapošljavanja, ali nastavile odobravati vanjsku suradnju.

Najčišća je situacija čini se na Muzičkoj akademiji, koja uistinu ima realne razloge za angažman vanjskih suradnika: ako na godini ima upisanog jednog studenta oboe, Akademiji se ne isplati uzimati u radni odnos profesora, nego uzima vanjskog suradnika, primjerice oboista zaposlenika Zagrebačke filharmonije. I plaća ga honorarno.

Rezanje troškova

Vanjski angažman godinama nije bio problem, no zbog sumnji da je katkad ipak riječ o nepotrebnim ili čak sumnjivim angažmanima - u zadnje se vrijeme pokušava reducirati, ali očito i raščistiti sumnje i oko te stavke.

Ministarstvo znanosti prije tri godine za vanjske je angažmane izdvojilo 35 milijuna kuna. Potom je prošle godine iznos smanjilo na 15-ak milijuna. Ove godine odlučili su stavku pretvoriti u - nulu, a plaćanje vanjske suradnje prepustiti dodatnim prihodima Sveučilišta.

“Bude li Muzička morala Poreznoj uplatiti osam milijuna, Građevinski 35, to definitivno znači njihovo gašenje”, jedan je od komentara sa Sveučilišta, dan u pozitivnoj nadi da će zbog specifičnosti ta tri fakulteta država ipak izaći ususret i pokriti dugovanje, kao što planira u slučaju duga Nacionalne i sveučilišne knjižnice.