Pogledajte kartu svih potresa koji su zatresli područje Petrinje: Bilo ih je čak 574!

Ukupno 574 potresa - toliko ih je sustav automatske lokacije potresa baziranih na SeisComP3 platformi locirao u periodu od 28.12.2020. godine u 6:28 sati do 06.01.2021. u 7:30 sati je na području radijusa 22 kilometra od epicentra glavnog potresa magnitude 6,2 koji je zatresao Petrinju.

Radi se o dobro poznatoj nekomercijalnoj platformi koju dorađuju djelatnici Seizmološke službe i nastoje je maksimalno prilagoditi uvjetima državne mreže seizmoloških postaja, prilagodbama sustava na model strukture Zemlje za naše područje s posebnim naglaskom na pravilno prepoznavanje bliskih potresa, objašnjava seizmolog Tomislav Fiket u tekstu koji analizira potrese koji svakodnevno tresu područje Petrinje.

Od ta 574 potresa, 194 ih je bilo magnitude slabije od 2 po Richteru, 321 od 2 do 3, njih 50 magnitude od 3 do 4, sedam potresa između 4 i 5, jedan iznad 5, te jedan magnitude iznad 6.

Raspodjela broja potresa po klasama magnituda u razdoblju od 28/12/2020. u 6:28 do 06/01/2021. godine u 7:30 sati.

pmf.unizg.hr

U analizi se jasno vidi i kako su potresi koji su prethodili potresu od onog magnitude 6,2 znatno rjeđi od broja potresa nakon glavnog potresa.

Raspodjela prethodnih i naknadnih potresa u odnosu na glavni potres 29/12/2020. godine u 12:19 sati. Vremenska skala je u danima od ishodišta, ishodište je vrijeme glavnog potresa.

pmf.unizg.hr

Sustav automatske lokacije u tom periodu je locirao ukupno 12 potresa i to 2 magnitude od 4 do 5 i čak osam magnitude od 2 do 3 po Richteru.

Raspodjela broja potresa po klasama magnituda u razdoblju od 28/12/2020. u 6:28 do neposredno pred glavni potres.

pmf.unizg.hr

U tekstu je prikazana i zanimljiva karta koja prikazuje prostorni raspored svih potresa za razdoblje od 28.12. u 6:28 sati do 06. siječnja u 7 sati.

pmf.unizg.hr

- Kako bi sustav automatske lokacije potresa bio uporabljiv za potrebe Seizmološke službe, broj i raspored seizmoloških postaja koje sudjeluju u njegovom radu mora biti takav da kvalitetnim zapisima pokrije kompletan teritorij države/područja kojeg prati. Kako je Republika Hrvatska nepravilnog oblika, potreban je znatno veći broj postaja nego što bi to bilo u slučaju nekog jednostavnijeg geometrijskog oblika. Također, kako bi se također pratila seizmičnost Bosne i Hercegovine koju naša zemlja obuhvaća geografski, a koja utječe i na seizmički hazard Republike Hrvatske, potreban je i znatan broj izuzetno kvalitetnih postaja u seizmološkom smislu. Navedene postaje bi morale imati vrlo nisku razinu seizmičkog šuma, kako bi bile sposobne bilježiti i slabije potrese na teritoriju Bosne i Hercegovine. Kvalitetna mreža koju spominjemo podrazumijeva mrežu koja bi omogućila zapisivanje i automatsko lociranje velike većine vrlo slabih (M << 1) potresa na teritoriju Republike Hrvatske. Naravno, takva mreža iziskuje velika ulaganja i znatno veći broj seizmoloških postaja nego Republika Hrvatska trenutno ima, što će zorno prikazati rezultati ovog teksta - ističe seizmolog Fiket.

- Trenutni sustav automatske lokacije potresa nije dovoljno pouzdan (griješi u stvarnoj lokaciji potresa, kao i u procjeni magnitude) i sposoban je locirati potrese magnitude 1.5 i veće, s tim da mogućnost lociranja jako ovisi na kojem dijelu Republike Hrvatske se potres dogodio (odnosno, koliko je postaja te koliko su udaljene od samog epicentra potresa) - napominje Fiket.

*Sve magnitude u ovom tekstu umanjene su linearno za 0.3. Radi se o do sada uočenoj grešci u procjeni magnitude sustava, odnosno njenoj srednjoj vrijednosti. Stvarnu procjenu pogreške magnitude automatskog lociranja bit će moguće prikazati tek nakon usporedbe podataka s onima dobivenim ručnom analizom zapisa potresa.