Najstariji šivani brod na Mediteranu izvađen je iz uvale Zambratija gdje je ležao tisućama godina. Riječ je o iznimnoj brodskoj konstrukciji koja datira u vrijeme između posljednje četvrtine 12. i posljednje četvrtine 10. st. pr. Kr, a njime se opet intenzivno zadnjih mjesec dana bavi međunarodna ekipa hrvatskih i francuskih stručnjaka.
Riječ je o drvenom brodu koji je bio dugačak deset metara i pokretalo ga je 12 veslača. Nije imao jarbol. Služio je za priobalnu plovidbu, vjerojatno trgovačkog, a možda i gusarskog karaktera. Isto tako, pravi je primjer histarske gradnje brodova te svjedoči o bogatoj pomorskoj i brodograditeljskoj povijesti Istre.
Sve su to jučer izložili ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, podvodna arheologinja Ida Koncani Uhač, također iz Arheološkog muzeja Istre, Marko Uhač iz Konzervatorskog odjela u Puli te Giulia Boetto, ravnateljica francuskog Centra Camille Jullian u Žminju gdje se trenutno nalaze ostaci broda u jednom od depoa muzeja. Tamo hrvatski i francuski stručnjaci čiste izvađene ostatke broda nakon tri tjedna intenzivnog ronjenja i pažljivog vađenja ove vrijedne arheološke baštine.
Brod iz Zambratije najstariji je primjer šivanog broda na Mediteranu. Njegova arhitektonska rješenja i gradnja, tehnika šivanja i spajanja dijelova oplate, kao i sustav brtvljenja trupa nemaju paralela na širem području Mediterana.
- Ostaci broda otkriveni su 2008. godine na dubini od dva metra, stotinjak metara udaljeni od turističke plaže. Sve je počelo s lokalnim ribarom iz Zambratije koji je za lokaciju drvenih dasaka znao godinama dok njegov prijatelj nije doveo arheologe iz Arheološkog muzeja Istre i Konzervatorskog odjela u Puli koji su u podmorju prepoznali sašivene platice trupa broda, karakteristične za antičke šivane brodove. Našoj sreći tada nije bilo kraja jer smo ispočetka mislili da se radi o rimskom šivanom brodu. Najveće je iznenađenje donijelo radiokarbonsko datiranje brodske konstrukcije iz četiri svjetska laboratorija, obavljeno na kraju dviju arheoloških kampanja, 2011. i 2013., iz četiri uzorka platice, koje je izgradnju broda smjestilo u razdoblje početne faze kulture Histra, odnosno prijelazno razdoblje između kasnog brončanog i željeznog doba. Ta je informacija odjeknula u svim znanstvenim krugovima, kazala je Koncani Uhač.
Dodala je da pronalazak ovog broda upućuje na to da su podrijetlo, razvoj i primjena ovakve gradnje možda bili ukorijenjeni još u protohistarskoj tradiciji, dok tekstovi rimskih pisaca iz kasnijih stoljeća otkrivaju da je najznačajnije obilježje kod Histra bio sustav gradnje brodova šivanjem i vezivanjem ligaturama (brodovi zvani serilla ili serilia).
Dodala je da je ovakav brod za to vrijeme bio pravo tehnološko dostignuće.
- Danas bi se to moglo svrstati u rang gradnje najsuvremenijeg aviona ili rakete. Histri su se upisali u povijesne stranice. Ovo je protip svih kasnijih histarskih i liburniskih šivanih brodova, kazala je. Inače, od 2017. godine ovaj je brod već predstavljen u 15 gradova Hrvatske, u Sloveniji. Italiji i Francuskoj kroz prigodnu izložbu. Vađenje samog broda vrhunac je tog sveobuhvatnog istraživanja i prezentacije. Od pronalaska, brod je postao predmetom predanog i ambicioznog znanstvenog istraživanja, a posebno se bavilo njegovom zaštitom pod morem, te promocijom kroz brojne izložbe, publikacije, predavanja i druge aktivnosti koje su uključivale pedagoški rad te upoznale javnost s jedinstvenim nalazom broda prapovijesnih stanovnika današnje Istre. Od 2013. godine u projekt zaštite broda uključili su se znanstvenici Centra Camille-Jullian (CNRS-Sveučilište Aix-Marseille) koji su s arheolozima iz Arheološkog muzeja Istre i roniocima izvadili ovaj brod iz podmorja.
- Ovo je izniman nalaz za čitav Mediteran, a posebno za Jadran. I tim nalazom možemo puno bolje proučiti kakva je bila prapovijesna tehnika granje brodova te možemo razumjeti kakve su bile vještine tadašnjih brodograditelja. Možda izgleda da se radi o jednostavnom brodu, ali taj je brod bio tehnološki vrlo zahtjevan za izradu. Napravili su na tisuće i tisuće malih rupica u drvetu kako bi mogli spojiti njegove dijelove. Isto tako, brod su morali napraviti vodonepropusnim, ali morao je biti i stabilan te se morao kretati po vodi. Za prapovijesne je zajednice brod bio najzahtjevniji za izradu, kazala je Boetto. Dodala je da nakon desetogodišnjeg istraživanja i vađenja broda, sada za njih kreće nova avantura jer će sigurno daljnja istraživanja na kopnu pokazati neka nova otkrića. Brod iz Žminja ide u Francusku na trogodišnju konzervaciju.
A na kraju je cilj da brod bude izložen u Puli, i to u novom paviljonu Arheološkog muzeja Istre na Rivi nedaleko željezničkog kolodvora. Taj će muzej biti posvećen šivanim brodovima koji su nađeni na ovom području - dva iz Pule i jedan iz Zambratije.
- Istra je izuzetno bogata arheologijom i zadnjih 15 godina imali smo cijeli niz fascinantnih nalaza. Prošle godine imali smo fenomenalan nalaz u Valbandonu s hermama, prije desetak godina imali smo nalaz pećinskih slikarija u Romualdovoj pećini, a jedan od najvažnijih nalaza je nalaz broda iz Zambratije iz kasnog brončanog doba koji je najstariji šivani brod na Sredozemlju. Brod je istražen i napravljena je sva dokumentacija o njemu. Privremeno je bio saniran i onda se odlučilo da je sada pravo vrijeme da se izvadi iz mora. Procijenjeno je da dugoročno u podmorju ne bi opstao i da je ovo jedini način da se na duže vrijeme zaštiti i u konačnici prezentira. Ovako bogat nalaz je rijedak u širem području zbog čega surađujemo s Centrom Camille Jullian, pojasnio je Komšo.
Marko Uhač iz Konzervatorskog odjela u Puli kazao je pak da do sedmog stoljeća nije bilo nacrta za izradu brodova. Znanje i umijeće prenosilo se s koljena na koljeno.
- Brod Zambratija je arhetip svih kasnijih brodova koje imamo na Jadranu. A tih dvadesetak šivanih brodova su većinom iz rimskog razdoblja. Zambratija je tisuću godina starija od njih. Ona ukazuje koliko je tradicija brodogradnje ukorijenjena u našem stanovništvu koje je tada živjelo na području Istre. Isto, tako to je strašan izvor podataka. Kod rekonstrukcije razvoja gradnje brodova, uvijek smo razmišljali unazad. No, nismo imali materijalne dokaze iz prapovijesti. Isto, tako znanje o gradnji brodova se prenosilo s koljena na koljeno. Svaka generacija koja je radila novi brod je morala više razmišljati o njemu i uvijek bi smislili neko bolje rješenje. A Zambratija je prvi pravi materijalni dokaz o razvoju brodogradnje, zaključio je Uhač.
Dodao je da će novi muzej biti poseban jer će biti jedini na ovom prostorima koji će pokazivati tradiciju sjevernojadranske i istarske brodogradnje s materijalnim dokazima dugačku 1500 godina. Isto tako, u planu je i izrada replike broda kako bi se dobio osjećaj kako je ti bilo ploviti na takvom jednom brodu.
