Poduzetniku koji radniku ugovori neto, a ne bruto plaću kazna do 100.000 kuna

Mnogi od oko 52.000 radnika koji trenutačno primaju minimalnu plaću ubuduće bi trebali dobivati nešto veće mjesečne iznose jer Vlada procjenjuje da postoji dodatni prostor za definiranje te svote, rokova utvrđivanja te provedbe nadzora nad primjenom zakona, odnosno praksom koju primjenjuju poslodavci. Iz osnovice minimalne plaće već su ranije izbačena tri važna dodatka, rad nedjeljom, noćni i prekovremeni rad, a sada se tome dodaju i otežani uvjeti rada. K tome Državni inspektorat ubuduće će moći odlaziti poslodavcima koji primjenjuju proširene kolektivne ugovore, a trenutačno je to djelatnost građevinarstva, kako bi provjerili primjenjuju li odredbe dogovorene kolektivnim ugovorom.

Posebna vrijednost uređenja načina utvrđivanja minimalne plaće i uvođenja nadzora nad primjenom zakona, navodi Vlada, odnosno ministar rada Josip Aladrović u obrazloženju izmjena zakona upućenih u javno savjetovanje, "ogleda se u povećanju minimalnih primanja radnika, ali i promicanju socijalnog dijaloga te poticanju kolektivnog pregovaranja". Sindikati i poslodavci, čini se, zadovoljni su izmjenama.

Na jučerašnjem Povjerenstvu GSV-a HUP je podržao izmjene jer su u novoj verziji usvojeni i njihovi prijedlozi, "između ostaloga i uvođenje kontrole isplate plaće ugovorene proširenim kolektivnim ugovorom, kojim bi se trebala spriječiti nelojalna konkurencija u sektorima". Također, zadovoljni su i činjenicom da ministar neće moći samovoljno utjecati na iznos minimalnih dodataka na plaću, već će se kao i do sada morati definirati u dogovoru sa socijalnim partnerima.

Obrazloženje iz Vlade Vlada u obrazloženju zakona navodi da će on onemogućiti zloporabe vezane uz ugovaranje plaće u neto iznosu te uz dopuštenost odricanja od prava na plaću. Premda i sada postoji zakonska obveza da se plaće ugovaraju u bruto iznosu, kako kaže Krešimir Sever, predsjednik NSH, pojedini poslodavci ugovarali su neto iznos i zato nisu bili sankcionirani.

Sada se maksimalna kazna od 60 do 100 tisuća kuna, koja je dosad obuhvaćala propust isplate u visini utvrđenoj zakonom, proširuje i na druge prekršaje: ako poslodavac ne ugovori minimalnu plaću u bruto iznosu, ako s radnikom sklopi sporazum o odricanju od prava na isplatu minimalne plaće ili ako ne isplati povećanje plaće najmanje u visini utvrđenoj kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu. Korist za građevince Ubuduće će se minimalna plaća ugovarati za mjesečni fond sati, moći će se prilagoditi broju odrađenih sati tijekom mjeseca, "čime će se pomiriti interesi i poslodavaca i radnika na pravedan način".

Od ovih zakonskih izmjena, čini se, najveću korist mogli bi imati zaposleni u građevinskoj industriji, osobito u manjim tvrtkama koje i nemaju sindikat, s obzirom na to da jedino ona ima taj prošireni kolektivni ugovor o kojem odlučuje ministar, kada procijeni da je to u širem interesu. A zakonom je uređeno da radnici imaju pravo na isplatu minimalne plaće, "koja je povoljnija od one zakonske, kao i u dijelu minimalnih povećanja".

Uz veća primanja radnicima, vjeruje se da će ovim izmjenama spriječiti nelojalna konkurencija među poslodavcima, te da će pozitivno utjecati "i na suzbijanje neprijavljenoga rada koji je u značajnoj mjeri zastupljen, između ostalog, upravo u graditeljstvu". Uredbom o visini minimalne plaće za ovu godinu utvrđen je iznos od 4250 kuna bruto, što je 187,5 kuna više nego lani. Od 2016. do ove godine njen je udjel u prosječnoj plaći povećan sa 38 na 46,3 posto. Vlada je time zadovoljna, no poslodavci baš i nisu