SUDAC DOBRONIĆ ZA JUTARNJI

Podmeću mi iz sudačkih krugova! Iz principa sam odbio voditi lakrdije od predmeta

‘Postupci kojima bih ispunio normu, a koje sam odbio, su puka forma, farsa i legalizacija pljačke‘
Radovan Dobronić
 Goran Mehkek/Cropix

Nakon što je s Pantovčaka u utorak medijima neslužbeno potvrđeno da će na trećem javnom pozivu predsjednik Zoran Milanović za predsjednika Vrhovnog suda Saboru predložiti Radovana Dobronića, suca Trgovačkog suda u Zagrebu koji je donio znamenitu presudu u slučaju "švicarac", u medije je procurila informacija da je prije deset mjeseci taj sudac stegovno prijavljen Državnom sudbenom vijeću (DSV) zbog neispunjavanja propisane godišnje norme.

U DSV-u su nam danas potvrdili da je predsjednik zagrebačkog Trgovačkog suda Nino Radić početkom listopada prošle godine Dobronića stegovno prijavio DSV-u jer je u 2019. ispunio manje od 80 posto sudačke norme. U takvim slučajevima, ako nije ispunio normu zbog bolesti ili nekog drugog opravdanog razloga, predsjednik suda je, kažu nam u DSV-u, protiv suca dužan podnijeti prijavu DSV-u.

Radovan Dobronić, koji se u ponedjeljak javio na javni poziv za predsjednika Vrhovnoga suda, kazao nam je danas da za tu prijavu nije znao jer ga o njezinu podnošenju nije obavijestio ni predsjednik njegova suda ni DSV.

Od predsjednika DSV-a, suca Vrhovnog suda Darka Milkovića, zatražili smo objašnjenje zašto o toj prijavi ni deset mjeseci od njezina podnošenja još nisu odlučili, niti suca o njoj obavijestili. Iz DSV-a su nam poslali pisani odgovor u kojem tvrde da DSV rješava stegovne prijave protiv sudaca onim redosljedom kojim su zaprimljene, a da prijava protiv Dobronića još nije došla na red jer imaju veći broj prijava protiv sudaca zbog neispunjavanja norme.

Prednost u rješavanju se, tvrde, daje hitnim slučajevima, poput slučaja osječkih sudaca u kojima se suce teško tereti. Dodaju da DSV po zakonu nije dužan o postojanju prijave obavještavati suca sve do trenutka pokretanja postupaka. Ni predsjednik suda, pojašnjavaju u DSV-u, nema zakonsku obvezu obvijestiti suca o podnošenju prijave, ali je u praksi uobičajeno da iz kolegijalnih razloga to ipak učini.

Sudac Dobronić nam je izjavio da je informacija o stegovnoj prijavi protiv njega u medije plasirana iz sudačkih krugova i da je riječ o pokušaju podmetanja. Prošle godine mu je predsjednik njegova suda rekao da je u 2019. ispuno manje od 80 posto propisane norme, pisao je, kaže, prigovor Visokom trgovačkom sudu protiv te ocjene, ali je sud njegov prigovor odbio i ne zna što se dalje s tim događalo niti da ga je predsjednik suda stegovno prijavio DSV-u. Neshvatljivo mu je da DSV ni nakon 10 mjeseci nije donio odluku, već se prijava sad koristi kao pokušaj njegove diskvalifikacije iz javnog poziva za predsjednika Vrhovnoga suda.

image
Nino Radić



Damjan Tadic/Cropix

Apsurdne norme

Sama prijava ga, tvrdi, ne pogađa jer svi znaju da su okvirne norme koje je za suce propisalo Ministarstvo pravosuđa - apsurdne.

- Vrednuje se samo broj riješenih predmeta, a teški i složeni predmeti se ne vrednuju adekvatno. Nije važno koliko spis ima stranica ni kolika je financijska vrijednost spora, zbrajaju se kruške i jabuke, kaže Dobronić i dodaje:

- Jedini sam sudac na mome sudu koji je 25 godina u kontinuitetu isključivo parničar. Rješavam isključivo parnične postupke, a svi znaju da je vođenje parničnih postupaka najteže i da je, ako to radite, propisana sudačka godišnja norma nerealna. A onda se na mome sudu to rješava tako da se sucima koji vode parnice, da bi ispunili normu, dodjeljuju i takozvani sumarni stečajni postupci. Oni se rješavaju tako da sudac napravi dvije do tri šablone i nakon toga skoro da mogu dati svojim zapisničarima da riješe te predmete. Odbio sam iz principa voditi takve lakrdije od predmeta koje su i meni pokušali naturiti. Ne želim da mi na takav način olakšavaju ispunjenje norme jer ti postupci su puka forma, farsa i legalizacija pljačke. U njima vjerovnici ostaju bez novca, a i da ne znaju da je proveden postupak. Od sudaca na mome sudu riješio sam najviše teških, složenih predmeta. U jednom sam trenutku dobio na rješavanje sve predmete o intelektualnom vlasništvu jer svih 5-6 sudaca koji su ih rješavali ili su otišli u mirovinu ili na viši sud. Naravno da se onda teški predmeti gomilaju. Da se vrednuje složenost postupaka, moja bi norma bila za dvostruko i više prebačena, kaže nam Dobronić.

Egzekutori i goniči sudaca

​Sve to je rekao i predsjedniku svog suda Radiću koji mu je odgovorio da je toga svjestan, ali da on okvirne norme Ministarstva mora provoditi. - Očito se ne želi zamjeriti Ministarstvu, kaže Dobronić i dodaje: - U tako apsurdnim mjerilima vrednovanja sudačkog rada, predsjednici sudova, umjesto da na svojim sudovima budu prvi među jednakima, pretvaraju se u egzekutore Ministarstva pravosuđa i u goniče sudaca. Bave se statistikama, a ne kvalitetom sudačkog rada. Tako imate suce koji u jednostavnim predmetima za dva tri mjeseca ispune godišnju normu, a ostatak vremena se prave da rade. Ili suce koji, da bi ispunili normu, teške i složene predmete koji su im dodijeljeni rješavaju kako znaju i umiju i presijeku, samo da ih se riješe.

​Ovaj sudac tvrdi da su okvirna mjerila vrednovanja rada sudaca jedna od dubinskih anomalija našeg sudstva na koje je ukazao u programu rada s kojim se prijavio na javni poziv za predsjednika Vrhovnoga suda. Udruga hrvatskih sudaca, tvrdi, o tome problemu šuti, a krajnje je vrijeme da ga se stavi na dnevni red.

- Suci rješavaju puno predmeta, a stanje u pravosuđu i dalje je loše. Nogometnim rječnikom rečeno, igrači puno trče po terenu, ali ne pobjeđuju. Stvari su postavljene naopako već 30 godina, a nakon ulaska u EU i dalje ih se uporno gura u pogrešnom smjeru. Naš Vrhovni sud godišnje riješi 9000 predmeta, a danski od 300 do 400 predmeta. Danska je po pravnoj sigurnosti u svjetskom vrhu, a mi smo među najgorima u EU. Nije put izlaska iz krize pravosuđa da se suce neprekidno ganja normama. Ovakva mjerila ocjenjivanja rada sudaca kakva ima Hrvatska, nema ni jedna druga članica EU i ona nemaju smisla. Suci moraju biti odgovorne osobe, a ne da im se nameću norme kojima se od njih traži da u mjesec ili godinu dana riješe određeni broj predmeta bez obzira na njihovu složenost i težinu, kaže nam Dobronić.

​Zamolili smo ga da nam prokomentira i neslužbene informacije iz Ureda predsjednika Republike da će upravo njega Milanović predložiti Saboru za predsjednika Vrhovnog suda. - Pustimo da prođe rok za podnošenje prijava pa ću moći i o tome više govoriti. Nisam ja sebe previše nigdje nametao. Nije to moj stil, kazao je.

Radić: Dobronić nije ispunio normu ni ranije, ali je imao opravdanja

Predsjedniku Trgovačkog suda u Zagrebu Ninu Radiću uputili smo nekoliko pitanja vezanih uz stegovnu prijavu koju je lani podnio DSV-u protiv suca toga suda Radovana Dobronića.

Na pitanje o čemu se točno radi i zašto nije o prijavi koju je podnio DSV-u obavijestio samog suca, Radić je u pisanom odgovoru naveo da je Dobronića lani prijavio DSV-u zbog neurednog obnašanja sudačke dužnosti jer je u 2019. ostvario 71,72 posto zadane sudačke norme, a opravdani razlozi neispunjenja norme nisu utvrđeni. Netočne su, tvrdi Radić, Dobronićeve tvrdnje iznesene u medijima da je 2019. ostvario 77 ili 78% okvirne norme. Sudac Dobronić je, tvrdi dalje Radić, upoznat kao i svi suci na sjednici sudaca i sudskih odjela da je protiv suca koji nije ispunio okvirna mjerila sa 80% pokrenut stegovni postupak.

Sudac mr. sc. Radovan Dobronić je, tvrdi dalje Radić, uredno primio rješenje kojim se utvrđuje da nije ispunio sudačku obvezu za 2019. godinu, te je protiv navedene odluke izjavio prigovor.

Rješenjem od 29. svibnja 2020. godine njegov prigovor je odbijen kao neosnovan i sudac je podnio žalbu predsjedniku Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske koji je rješenjem od 16. lipnja 2020. odbio njegovu žalbu kao neosnovanu.

- Sudac mr. sc. Radovan Dobronić kao i svi suci poznaju propise Republike Hrvatske. Predsjednik suda je dužan pokrenuti postupak zbog počinjenog stegovnog djela koje je propisano zakonom.

Na pitanje je li se dogodilo da u još nekoj godini taj sudac nije ispunio normu, Radić je odgovorio da Dobronić ni u 2018., 2017. i 2016. nije ispunio okvirna mjerila sa 100 posto. U 2016. godini je ispunio 75,48 %, u 2017. godinu 78,50 %, a 2018. 72,4% norme, ali su za prethodne godine utvrđeni opravdani razlozi neispunjenja okvirnih mjerila pa nije pokretan stegovni postupak. U 2020. ispunio je 99,07% propisane norme.

- Sudac mr. sc. Radovan Dobronić uz sva umanjenja od sudačke dužnosti zadnjih pet i više godina ne ispunjava okvirna mjerila sa 100%. Tvrdnja da bi ostvario pa čak i premašio zadanu normu uz stečajne predmete nije točna. Više sudaca parničnog odjela ostvaruje dovoljan broj riješenih predmeta prema okvirnim mjerilima isključivo na parničnim predmetima, tvrdi u pisanom odgovoru predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu Nino Radić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. prosinac 2024 04:33