FINANCIJSKE ZAVRZLAME

POČINJE LOV NA INOZEMNE RAČUNE UTAJIVAČA POREZA Ministar financija Lalovac kreće u globalnu akciju

Porezna uprava kod Splićana je ustanovila najveći nesrazmjer između vrijednosti imovine koju posjeduju i dohotka koji su prijavili. Područni ured Porezne uprave Split, naime, pokrenuo je najviše postupaka po članku 63. Zakona o porezu na dohodak, čak 291. Nakon Splita, s gotovo upola manje pokrenutih postupaka, slijedi Zagreb (147), pa Osijek sa 113, Rijeka sa 109 te Vukovar sa 98. Splitski ured tako je preuzeo vrh ljestvice, iako je Zagreb godinama prednjačio po broju prijava i postupaka, jer je glavnina gospodarske aktivnosti upravo u metropoli.

No, kako se može iščitati iz statistike koju smo dobili od Porezne uprave, izgleda da najviše Dalmatinaca, nakon što su pozvani na razgovor u Poreznu, nije moglo objasniti i dokazati odakle im novac za kupnju stanova, kuća ili apratmana, pa im je zbog toga razrezan “kazneni” porez.

Odnosi li se dio tih prijava i na bivšeg premijera Ivu Sanadera i njegovu familiju ili bivšeg predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića, kod kojih je, među ostalim, povučeno i pitanje podrijetla imovine, ne može se saznati od poreznika, jer su oni u obvezi čuvati poreznu tajnu.

Do 29. rujna 2014. Porezna uprava pokrenula je ukupno 1266 postupaka nesrazmjera između imovine i prijavljenih prihoda te je utvrđeno da su građani pokušali utajiti 473,318.184,11 kuna. Poreznicima je u postupcima najviše olakšalo život i skratilo proceduru uvođenje osobnog identifikacijskog broja (OIB-a). Od 1. siječnja 2009., pošto u svoje kompjutere ukucaju tih jedanaest znamenki, za nekoliko sekundi dobiju sve podatke o imovini koju ima neka osoba, jer su umreženi s većinom institucija, kao što su MUP, trgovački sudovi, zemljišne knjige, SKDD... Tako ne samo da znaju gdje netko ima nekretnine, koliki mu je stan, već i koliko novca ima na bankovnim računima i koje dionice posjeduje.

Ove godine dobili su još jedno pomoćno sredstvo - obrazac JOPPD, iz kojeg mogu iščitati koliko je točno plaćeno poreza, odnosno koliki je dio dohotka oporeziv, a što nije oporezivo. Očito je da se obistinila “prijetnja” Nade Čavlović-Smiljanec, koja je, kad je preuzimala dužnost ravnateljice Porezne uprave, najavila da će operativna provedba članka 63. Zakona o porezu na dohodak biti na dnevnoj bazi, a ne usputni posao. S tom se praksom izgleda nastavilo i nakon što je ona otišla s te dužnosti i vratila se u Sabor.

Uz to, ministar financija Boris Lalovac intenzivirao je, naime, suradnju s međunarodnim institucijama.

Početkom lipnja potpisao je sporazum po kojem je Hrvatska postala 122. članica OECD Globalnog foruma. To možda zvuči dosta benigno, no iza toga se krije razmjena informacija o računima u bankama u porezne svrhe.

OECD Globalni forum međunarodno je tijelo kojemu je svrha osigurati učinkovitu implementaciju međunarodnih standarda transparentnosti i razmjenu informacija u porezne svrhe kako bi se spriječile porezne evazije i utaje. Lalovac je tada istaknuo da je Hrvatska spremna surađivati s Globalnim forumom kako bi u potpunosti uskladila hrvatski pravni okvir s međunarodnim standardima te omogućila dostupnost i razmjenu relevantnih informacija. U prvom se redu to odnosi na razmjenu informacija o računima u bankama i ostalim financijskim institucijama.

Mjesec dana poslije otišao je u Berlin na sastanak s Wolfgangom Schaeubleom, njemačkim ministrom financija, kako bi od najmoćnije europske države dobio stručnu pomoć u reformi Porezne uprave. Glavna mu je intencija bila, kako je pojasnio, ubrzati i pojednostaviti porezne postupke te uvesti “prijateljsku, business-friendly” politiku.

Potkraj srpnja, pak, s državnim tajnikom u ministarstvu financija Slobodne države Bavarske Johannesom Hintersbergerom potpisao je sporazum o pojačanoj suradnji hrvatske i bavarske Porezne uprave. Njime se, kako je tada ustvrdio Lalovac, otvara novo poglavlje u kojem će se suradnja intenzivirati i konkretizirati zajedničkim akcijama u poreznom nadzoru i sprečavanju poreznih utaja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 07:30