'NE' NOVOM ZAKONU

POBUNA SLOMILA PREMIJERA MILANOVIĆA Ostaje 20, a ne 5 središta državne uprave

IDS strahuje da bi manji broj sjedišta bio uvod u ukidanje Istre kao regije
 Nikša Stipaničev/CROPIX

Vlada premijera Zorana Milanovića odustala je od donošenja, prije nekoliko mjeseci, snažno najavljivanog Zakona o sastavu državne uprave, kojim se planiralo osnovati pet velikih sjedišta državne uprave, umjesto sadašnjih dvadeset razmještenih po županijama.

Razlog propasti ove reforme: u koalicijskom Istarskom demokratskom saboru protive su zakonu jer strahuju da bi to bio uvod u stvaranje regije u kojoj bi Istru pripojili Primorju i Lici.

Pula je sporna

“Oni (IDS) su rekli kako će glasati protiv toga da se sjedište državne uprave premjesti u Pulu jer neće da postoji zajednički državni ured za tri županije. IDS želi da to sjedište bude samo za područje Istre, iako je u pitanju državna uprava na koju lokalne vlasti nemaju utjecaj. Njihove primjedbe nisu logične i rekli smo im kako će i istarskoj javnosti morati objasniti zbog čega neće Pulu kao sjedište državne uprave”, potvrdio je visoki izvor iz Vlade za Jutarnji list.

Uz dodatno objašnjenje: “To nije kapitalno državno pitanje i zato smo odustali od donošenja zakona, premda smo ga i bez IDS-a mogli izglasati u Saboru. Osim toga, nakon što se povukao Jakovčić, imamo dobre odnose s Borisom Miletićem i Valterom Flegom i željelo bismo da tako ostane”.

U stvarnosti, radilo se o prvom koraku Kukuriku Vlade prema nekoj budućoj regionalizaciji Hrvatske. Kako je ukidanje županija i osnivanje regija nemoguće bez promjene Ustava, a to ne dopušta HDZ, Milanovićeva Vlada krenula je u polagano okrupnjavanje barem tako što bi na primjeru državne uprave pokazala da smanjenje administracije može dati dobre rezultate i uštede.

Saborski zastupnici su početkom proljeća dobili prijedlog izmjena, a broj ureda se trebao smanjiti s 20 na pet i tako povećati uštede i učinkovitost raspodjele posla.

Gubitak uštede

Nije se išlo u nazive tih upravnih regija, nego su označeni brojevima na temelju veličine i broja stanovnika. Središta su trebala postati neki manji gradovi, a ne veliki centri. Na primjer, sjedište IV. područja državne uprave bilo bi u Puli, premda je Rijeka najveći grad te makroregije, a u Dalmaciji bi to bio Zadar umjesto Splita.

Financijski rezultati bili bi prilično mali i iznosili svega pet milijuna kuna jer u uredima državne uprave radi ukupno jedan posto svih zaposlenih na proračunu. Operaciju je vodio ministar uprave Arsen Bauk koji je dvosmisleno izjavio da “ovo može i ne mora biti najava teritorijalnog preustroja, dakle ne mora biti”.

Kritike IDS-a

Prve kritike došle su iz Istarskog demokratskog sabora, iako je ta stranka dio vladajuće koalicije. “Istra treba biti samostalna regija i treba imati na svom području određene urede državne uprave”, upozorili su IDS-ovci.

To i jest pozadina IDS-ova odbacivanja Vladine inicijative: neutralizira bilo kakvu varijantu po kojoj bi u budućnosti Istra ušla u regiju s Primorjem, Gorskim kotarom i Likom.

“Ali takva varijanta nikome nije ni na kraj pameti”, glasi odgovor iz vrha Vlade.

Pobunili su se i u SDP-u. Milanovićev glavni suparnik Zlatko Komadina čak je ironično predložio da možda Pula kao sjedište i nije najbolje rješenje te da bi možda centar mogao biti - Čabar.

A iz HDZ-a je plasirana optužba da Vlada pokušava indirektno uvesti pet regija u Hrvatskoj, što je neprihvatljivo s njihova stajališta.

Komentar Mladena Plešea:

Što iz ovoga HDZ može naučiti

Zbog veta IDS-a Vlada je morala odustati od donošenja Zakona o sastavu državne uprave. Toj racionalizaciji IDS se žestoko usprotivio, naravno iz egoističkih, regionalnih pobuda, ne brinući što je time spriječio neophodne i neizbježne reforme. Uspjelo mu je to samo s četiri para zastupničkih ruku jer je Vlada, nakon što je izgubila potporu dijela zastupnika, postala manjinska pa ovisi o svakom glasu. Time se njen ionako mali manevarski prostor još više suzio, a SDP je postao talac koalicijskih partnera.

No iz toga bi Tomislav Karamarko i HDZ trebali izvući pouku. U želji da se dokopaju vlasti, pristaju na koalicije s brojnim malim, beznačajnim strankama, pa ih one, i prije negoli su pobijedili na izborima, ucjenjuju i maltretiraju svojim megalomanskim prohtjevima. A što će se dogoditi ako zaista osvoje vlast, bolje je i ne misliti. HDZ u tom slučaju čeka još gora sudbina od SDP-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 17:01