POBUNA BRODOGRADITELJA ZBOG POSLA OD 357 MILIJUNA KUNA Natječaj MORH-a za gradnju ophodnih brodova nezakonit?

Kako se bliži 27. svibnja, krajnji rok za predaju ponuda za nabavu pet obalnih ophodnih brodova za hrvatsku Obalnu stražu, posao procijenjen na 357,6 milijuna kuna, tako raste napetost i bijes u prorijeđenim hrvatskim brodograditeljskim krugovima. Ogorčeni su i u Adria-Maru, jedinoj hrvatskoj tvrtki koja je u Hrvatskoj od osamostaljenja projektirala, gradila i isporučila inozemstvu ophodne brodove te vrste.

U Adria-Maru već dulje vrijeme upozoravaju da je nadmetanje za nabavu obalnih ophodnih brodova, što ga je Ministarstvo obrane objavilo 23. travnja ove godine, u suprotnosti sa zakonom i propisima o javnoj nabavi.

Skupi pretprojekt

Uz novinare, o tome su alarmirali ministra obrane, Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja, Državnu komisiju za kontrolu postupaka javne nabave, savjetnika za obranu vrhovnog zapovjednika, predsjednika, a naposljetku, u ponedjeljak 20. svibnja, i šefa Delegacije Europske Unije u Zagrebu veleposlanika Paula Vandorena.

U čemu je problem? Natječaj je raspisan na osnovi pretprojekta koji je 2008. izradio Brodarski institut, za što je Ministarstvo obrane platilo pet milijuna kuna. Projekt je u međuvremenu dorađivan i prerađivan.

Probna vožnja

Prema Prilogu broj 3 natječaja, pod nazivom “Izvod temeljnih značajki obalnog ophodnog broda (OOB) iz pretprojektne dokumentacije”, natjecatelji trebaju dati izjavu da će za ophodni brod “Glavni projekt (GP) i radionička dokumentacija biti izrađena u skladu s pretprojektnom dokumentacijom Naručitelja” (MORH-a).

Još prije toga, kaže se da su “detaljne tehničke specifikacije za gradnju prototipa i brodova u seriji definirane pretprojektnom dokumentacijom u vlasništvu Naručitelja”. Detaljne specifikacije “odobrene su od strane Hrvatskog registra brodova i modelskim ispitivanjima... na temelju odobrenih taktičko-tehničkih zahtjeva”. One će, međutim, biti dostupne odabranim natjecateljima tek u drugom stupnju postupka nabave brodova, baš kao i dio dokumentacije koja se odnosi na komunikacijske i informacijske sustave broda te dio brodskog naoružanja, koji su vojna tajna.

Da ne bi bilo zabune, u Prilogu 3.a dokumentacije za nadmetanje nalaze se i nacrti, “Opći plan broda” s detaljnim opisom brodskoga trupa, nadgrađa, opreme, rasporeda prostorija i namještaja, sve do u milimetar. U sastavnici se može pročitati da je Opći plan izradio Brodarski institut po narudžbi MORH -a.

Ne treba biti brodograđevni stručnjak da bi se iz dokumentacije shvatilo sljedeće: jednoga dana kad prototip prvoga hrvatskog ophodnog broda Obalne straže, dug oko 40 metara, zaplovi na probnu vožnju, graditelj i isporučitelj morat će na pučinskim valovima dokazati da njegov brod ispunjava zadane taktičko-tehničke zahtjeve.

Mogu odbiti gotov brod

Da postiže potrebnu brzinu, da u neprekidnoj plovidbi može prijeći određeni broj nautičkih milja, da se u punoj brzini može okrenuti u zadanom radijusu i tako dalje.

Ne postigne li te parametre, naručitelj, Ministarstvo obrane, može odbiti preuzeti brod. Ili može graditelju naplatiti goleme penale. A od isporučitelja se traži da unaprijed pristane, i obveže se pisanom izjavom, da će brod graditi po tuđem projektu i po detaljnim specifikacijama - koje prije potpisivanja izjave uopće ne može vidjeti!

Javni novac

Niti može u neovisnom institutu barem vlastitim modelskim ispitivanjima provjeriti mogu li one uopće ispuniti tražene taktičko-tehničke zahtjeve.

I - što je najgore, budući da su specifikacije detaljno zadane - potencijalni ponuditelj ne može se natjecati s vlastitim projektom, brodom za koji vjeruje da je bolji od onoga posve određenog pretprojektnom dokumentacijom. Ali, nije li to naposljetku svejedno ako se zna da je tu pretprojektnu dokumentaciju izradila renomirana i više nego iskusna i opremljena ustanova, Brodarski institut u Zagrebu, a odobrio je Hrvatski registar brodova?

Nije svejedno, jer brodovi se grade javnim novcem, a smisao je javnog natječaja da se za najmanje novca dobije najveća kvaliteta, jer se tako štiti javni interes. Zato i Zakon o javnoj nabavi u članku 81. nedvosmisleno kaže: “Tehničke specifikacije moraju omogućiti podnošenje ponuda koje odražavaju različitost tehničkih rješenja”.

A u slučaju prvoga hrvatskog ophodnog broda za Obalnu stražu natječaj je koncipiran “kao da se od Mercedesa, Audija, Volva ili Renaulta traži da isporuče vlastiti automobil, ali pod uvjetom da on bude posve identičan Škodi”, ironično kažu stručnjaci Adria-Mara na čelu s direktorom Mladenom Šarićem.

Zabrinuti da na natječaju neće moći ponuditi vlastiti, provjereni projekt patrolnog broda, ili da bi se nadmetanje poslije moglo poništiti, Adria-Mar je pisao Ministarstvu obrane te zatražio da se iz natječaja izbace sporne izjave i Opći plan broda, jer su, po mišljenju te tvrtke, “u izravnoj suprotnosti sa Zakonom o javnoj nabavi i Uredbom o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti”.

Stručno mišljenje

Priložili su i mišljenje Fakulteta strojarstva i brodogradnje. “Odobreni pretprojekt potpuno definira brod kao tehničko rješenje koje se kroz izradu glavnog projekta samo razrađuje i dopunjava detaljima”. Drukčija tehnička rješenja... “nisu moguća bez izmjena u Općem planu, Tehničkom opisu i ostaloj pretprojektnoj dokumentaciji”, stručno je mišljenje koje je potpisao dekan tog fakulteta.

Na radaru EU komisije

No, iz Ministarstva obrane stigao je lakonski i prilično čudan odgovor. Pretprojektna dokumentacija... “omogućava apsolutno ravnopravan pristup za izradu ponuda svim zainteresiranim gospodarskim subjektima”. Jer, “sposobni ponuditelji mogu predlagati pojedinačna tehnička rješenja unutar tehničke specifikacije”.

U Adria-Maru će vjerojatno riskirati i potpisati tražene izjave, pa što bude. Ali, natječajnu dokumentaciju preuzeli su i deseci stranih potencijalnih ponuditelja, jer graditelja patrolnih brodova ima od Nizozemske i Njemačke, preko Velike Britanije do Italije.

Tako će se prvi veliki hrvatski mornarički javni natječaj sigurno naći i na radaru Europske komisije.