Plenkovićev plan: radne skupine kreću s poslom za 15 dana, mijenja se 6 zakona!

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, komentirajući najnoviju korupcijsku aferu koja je, zasad, rezultirala uhićenjem šefa Janafa Dragana Kovačevića i još desetak osoba, među kojim je i HDZ-ov gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić, ustvrdio je da je politika Vlade i HDZ-a konstantna borba protiv korupcije, te je najavio skoru izradu nove Strategije borbe protiv korupcije i donošenje zakonodavnog antikorupcijskog paketa.

Kako doznajemo iz Ministarstva pravosuđa i uprave, radna skupina za izradu nove strategije borbe protiv korupcije započet će s radom kroz petnaestak dana, a sama strategija trebala bi biti napisana do konca godine. Paralelno s time, Vlada kreće u izmjene nekoliko zakona - mijenjat će se Zakon o kaznenom postupku, Zakon o Vladi, Zakon o Uskoku, Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o proračunu i Zakon o zviždačima.

Radna skupina

- Osnovna ideja je na tragu već postojeće Strategije borbe protiv korupcije, ali ćemo značajno pojačati prevenciju protiv korupcije, te podizanje svjesnosti u društvu o štetnosti korupcije kao društveno neprihvatljivog ponašanja. Što se tiče izmjena Zakona o kaznenom postupku, treba naglasiti da je taj zakon donesen 2008., da je u međuvremenu bilo desetak izmjena, da je svaka od njih unosila određenu konfuziju, te da je Ustavni sud u nekoliko svojih odluka ukidao pojedinačne odredbe tog zakona. Formirat ćemo radnu skupinu u koju ćemo uključiti i odvjetnike praktičare, suce, državne odvjetnike i akademsku zajednicu, da vidimo zapravo što se u tih 12 godina sa svim tim izmjena zakona postiglo i da vidimo koje su to odredbe koje dovode do nepotrebnog produljivanja i odugovlačenja kaznenih postupaka. Cilj nam je ubrzati proces tako da kompletni kazneni postupak završava u razumnom roku - poručuju za Jutarnji list iz Ministarstva pravosuđa i uprave.

A što u ministarstvu podrazumijevaju pod “razumnim rokom”?

- To je rok koji poznaje i Vrhovni sud i Europski sud za ljudska prava. To znači da cijeli proces od podizanja optužnice do pravomoćne presude treba biti okončan unutar tri godine - kažu.

Izmjenama Zakon o Vladi ukinut će se, poručuju iz Ministarstva, imunitet članovima Vlade za koruptivna kaznena djela (kaznena djela davanja i primanja mita, zloporaba položaja i ovlasti i slična djela) koja se gone po službenoj dužnosti.

Prekogranične prevare

- Što se tiče lokalne samouprave, izmjenama Zakona o proračunu i Zakona o lokalnoj samoupravi gradovima i općinama uvest ćemo obvezu javne objave trošenja svih javnih sredstava. Novim setom antikorupcijskih mjera ojačavamo i pravnu zaštitu zviždača, a potaknut ćemo i građane da prijavljuju sve nepravilnosti i sumnje na počinjenja kaznenih djela. Iako je Hrvatska jedna od prvih zemalja koja je donijela zakon kojim se štite zviždači, u praksi se znalo događati da se zviždače nakon što su javno istupili sa sumnjom na počinjenje kazenih djela šikaniralo na radnom mjestu, da su zbog svojih istupa kasnije dobili otkaz i da trpe razne pritiske na poslu. U tom smislu ćemo ojačati njihovu pravnu zaštitu - poručuju iz Ministarstva pravosuđa i uprave.

Izmjenama Zakona u Uskoku planira se u prvom redu ojačati kapacitet tog istražnog tijela zapošljavanjem dodatnih istražitelja.

Vlada Andreja Plenkovića do kraja godine donijet će i Zakon o provedbi Uredbe o europskom javnom tužitelju.

- Izabrat ćemo dvoje delegiranih europskih javnih tužitelja koji će djelovati u Hrvatskoj kako bi taj ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj od 1. siječnja 2021. mogao započeti s radom - kažu.

Ured europskog javnog tužitelja sa sjedištem u Luksemburgu osnovan je, među ostalim, jer se procjenjuje da svake godine proračuni europskih država gube najmanje 50 milijardi eura prihoda od PDV-a zbog prekograničnih prijevara.

Ured će biti neovisan, pokretat će istrage i kaznene progone, te sudske postupake vezane uz kaznena djela štete proračuna Europske unije (prijevare, korupciju ili teške prekogranične prijevare povezane s PDV-om).

U radu Ureda će uz glavnog tužitelja ili tužiteljicu sudjelovati i po jedan tužitelj iz svake države članice Europske unije koji će činiti kolegij Ureda. Pokraj ove centralizirane razine u svakoj državi članici EU koja sudjeluje u radu Ureda djelovat će po najmanje dva delegirana europska tužitelja.

Nacionalne policije

Ured europskog javnog tužitelja neće imati vlastite “policijske” snage. Policijske snage svake države članice EU jedine će imati ovlasti uhićivati osobe za kaznena djela u nadležnosti Ureda europskog javnog tužitelja. Delegirani europski tužitelji provodit će istrage i kaznene progone u državama članicama EU zajedno s nacionalnom policijom i državnim odvjetništvima. Ured europskog javnog tužitelja moći će zatražiti od pravosudnih tijela da uhite osumnjičenika samo ako smatra da je to neophodno za istragu i da se isti cilj ne može postići manje intruzivnim mjerama. Takve zahtjeve odobravat će nadležna nacionalna pravosudna tijela.

- Cijeli set antikorupcijskih propisa trebao bi biti donesen do kraja godine, osim izmjena Zakona o kaznenom postupku. To je ipak malo zahtjevniji proces za koji je razumno pretpostaviti da će trajati do godinu dana - kaže naš sugovornik iz Ministarstva pravosuđa i uprave.