Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade je paket izmjena devet zakona radi novog kruga porezne reforme kojoj je cilj podizanje životnog standarda građana, očuvanje gospodarskog rasta te snaženje fiskalne autonomije općina i gradova. Tako bi se, među ostalim, ukinuo prirez jedinicama lokalne samouprave, osobni odbitak digao bi se na 560 eura, a država bi preuzela dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s malim plaćama. Na dnevnom je redu i prijedlog zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama.
Na početku sjednice je premijer Andrej Plenković održao uvodni govor u kojem se osvrnuo na aktualne događaje.
Govorio je o desetoj godišnjici ulaska Hrvatske u Europsku uniju, rekavši da je članstvo donijelo puno koristi.
- Pozicionirali smo Hrvatsku u samu jezgru europskog projekta. Članstvo smo okrunili i s dvije dublje integracije prije šest mjeseci, Schengenom i eurozonom. Bit će niz aktivnosti, jedna od njih je u Bruxellesu gdje Hrvatska organizira koncert. Ja ću održati predavanje. Predstavit ćemo naša postignuća, rekao je Plenković koji danas putuje u Bruxelles, gdje će održati predavanje.
Osvrnuo se na projekte kao što su potpisivanje ugovora iz NPOO-a s Varaždinskom bolnicom te tvrtkom Rimac.
- To su odlični primjeri kako je Hrvatska među prve tri zemlje EU po korištenju fondova te kako koristi članstvo u EU za razvoj i opći boljitak, kaže Plenković.
- Važno je da je danas Hrvatski sabor usvojiio priznanje Holodomora u Ukrajini 30-godina kao genocida, dodao je rekavši da se radi o važnom koraku potpore Ukrajini.
Osvrnuo se i na konferenciju Savjeta mladih rekavši da je Hrvatska ‘u okvirima prosjeka u EU po zaposlenosti mladih‘.
- Posebno je mi je drago da smo politikama pomogli mladima da ima manje mladih koji imaju ugovore na određeno vrijeme, te više onih koji imaju ugovore na neodređeno. 174.000 mladih dobilo je povrat poreza na dohodak u ukupnom iznosu od 110 milijuna eura, kaže Plenković, a najavio je i dodatna ulaganja u vrtiće i škole.
- Ove godine smo u poziciji da imamo besplatne knjige, obroke, rekao je Plenković.
Plenković: Smisao poreznih izmjena je dizanje standarda građana
Premijer Andrej Plenković je rekao i da je cilj poreznih izmjena koje predlaže vlada porezno rasterećenje i povećanje plaća, te davanje većih fiskalnih ovlasti lokalnoj državi.
"Cilj poreznih izmjena je daljnje porezno rasterećenje i povećanje plaća", rekao je Plenković u uvodu vladine sjednice.
Ovo je potez vlade, pa onda i Hrvatskog sabora i države, da promjenama poreznih zakona izravno utječe na povećanja plaća naših građana i to je cilj broj jedan, dodao je.
Drugi cilj je po njegovim riječima fiskalna decentralizacija, koja je je uz funkcionalnu bila jedna od dvije temeljne poruke koju su vladi 2016. godine na početku njezina mandata uputili župani, gradonačelnici i načelnici.
Vlada je po njegovim riječima lokalnim jedinicama kontinuirano davala i više ovlasti i više sredstava.
"Na tom tragu je duh ovih poreznih izmjena i cijelog paketa - da oni koji su najbliže građanima, po načelu supsidijarnosti, mogu odlukama svojih predstavničkih tijela donositi odluke koje će utjecati na životni standard građana koji žive u sredinama gdje su dobili povjerenje da na četiri godine vode lokalnu vlast", rekao je Plenković.
Uz veću autonomiju lokalnih jedinica u pogledu utjecaja na visine pojedinih poreza i generalni pristup pojednostavljenja i bolje učinkovitosti sustava, sve porezne izmjene idu na korist građana gdje god oni živjeli, ustvrdi je Plenković.
Na dnevnom redu današnje sjednice vlade je set poreznih zakona koji bi trebali stupiti na snagu početkom 2024. godine.
U šestom krugu porezne reforme vlada predlaže ukidanje prireza jedinicama lokalne samouprave, dizanje osobnog odbitka na 560 eura, a država bi preuzela i dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s malim plaćama.
Jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, ali im se dopušta da same odrede porez na dohodak, predlaže vlada.
Od ostalih poreznih izmjena, predlaže se određivanje neoporezive napojnice od 3.360 eura i uvođenje plaćanja karticama, omogućavanje donacije u iznosu većem od dva posto prošlogodišnjih prihoda te opcijska dodjela udjela, a ne samo dionica.
Rok za plaćanje porezna na dohodak predlaže se na 28. veljače, bez obzira na datum podnošenje prijave, a porez na dobit plaćao bi se se 30. travnja.
U novom krugu reforme bit će izmijenjeno ili dopunjeno devet zakona.