Ćorić otkrio prve detalje rebalansa, Plenković o BDP-u: To će nam uspjeti prvi put u povijesti, sjajno!

Sjednica Vlade je gotova, a prijedlog rebalasna državnog proračuna za 2026. godinu bit će upućen u Hrvatski sabor na raspravu i usvajanje.

Sjednici smo pratili uživo, kako je to izgledalo pročitajte u nastavku.

11:25 Premijer Andrej Plenković rekao je kako je s ministrom turizma i sporta Tončijem Glavinom i financija Tomislavom Ćorićem dvaput bio u Splitu u zadnjih deset dana, najavljujući točku "Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za sufinanciranje sportskih građevina na području Grada Splita".

- Riječ je o važnoj odluci o sufinanciranju revitalizacije velikih splitskih sportskih objekata. Radi se o stadionu na Brodarici, dvorani na Gripama i Spaladium areni - rekao je Plenković.

Ministar Glavina rekao je kako će Vlada s iznosom 54,5 milijuna eura sufinancirati projekt revitalizacije tih triju sportskih objekata. Ukupna vrijednost cijelog posla procijenjena je na iznos od 72,7 milijuna eura.

11:15 Na današnjoj sjednici Vlade predstvaljen je i nacrt prijedloga zakona o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora.

- Ovim zakonskim prijedlogom uređuju se tretman i smještaj osoba koje su u potpunosti izdržale kaznu dugotrajnog zatvora te kaznu zatvora ili kaznu maloljetničkog zatvora u trajanju od najmanje deset godina za kazneno djelo protiv života, tijela, osobnih sloboda ili spolnog integriteta druge osobe, ako sud utvrdi da kod te osobe postoji duševna smetnja uz koju prevladavaju nasilna obilježja ličnosti uslijed čega je vrlo vjerojatno da će ponovno počiniti teže kazneno djelo kojim se ugrožava život, tijelo ili osobne slobode i spolni integritet druge osobe - stoji u tekstu prijedloga.

- Donošenjem ovoga zakona uspostavio bi se dosad nepostojeći pravni mehanizam za postupanje s osobama koje i nakon izdržane kazne zatvora predstavljaju visok rizik za sigurnost građana. Time bi se ojačala zaštita svih građana te povjerenje javnosti u sposobnost sustava da odgovori na najteže slučajeve. Uspostavom ustanove za tretman i smještaj koja slijedi konvencijske standarde (terapijsko okruženje fizički i sadržajno odvojeno od zatvorskog sustava, individualni planovi tretmana, multidisciplinarni stručni tim, redovito sudsko preispitivanje svakih 18 mjeseci, jamstvo prava korisnika uključujući pravo na odvjetnika, uvid u plan tretmana, podnošenje pritužbi i poštovanje dostojanstva) RH ispunjava pozitivne obveze iz članka 2. i članka 5. Konvencije.

Mjera je strogo razmjerna, vremenski ograničena trajanjem opasnosti te usmjerena rehabilitaciji i postupnom smanjenju rizika, a ne kažnjavanju. Time se izbjegavaju moguće povrede Konvencije, osigurava se pravna sigurnost i stvara učinkovit, human i konvencijski usklađen okvir za najrizičnije slučajeve - piše u tekstu prijedloga.

10:53 Ministar financija Tomislav Ćorić naglasio je kako se rebalansom predviđa povećanje proračunskih prihoda s 35,7 na 36,6 milijardi eura, te povećanje rashoda s 39,8 na 40,6 milijardi ezra.

- Dok se prihodi povećaju za 853 milijuna eura, rashodi se povećavaju za 745 milijuna eura. To znači kako se proračunski manjak smanjuje za 108 milijuna eura. Što se povećanja prihoda tiče, najviše rastu porezni prihodi koji su za 527,6 milijuna eura veći od plana - rekao je ministar Ćorić.

Naglasio je kako se rebalansom državnog proračuna predlaže 600 milijuna eura veće izdvajanje za jačanje socioekonomskog položaja građana - od mirovina preko socijalnih transfera do novog energetskog paketa pomoći.

- Ovim rebalansom predviđa se proračunski manjak od 4,016 milijardi eura. Dakle, deficit ovogodišnjeg proračuna bit će manji od planiranog koji je iznosio 4,123 milijardi eura - naglasio je ministar finanacija.

10:38 Na samom početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković osvrnuo se na splitski summit koji je okupio čelnike devet mediteranskih članica Unije - Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske, Španjolske, Malte, Cipra, Grčke i Portugala - a na kojem je bila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, i s kojeg je poslana poruka kako se od svake zemlje kandidatkinje očekuje da "pokaže trajno pridržavanje temeljnih vrijednosti Unije, uključujući istinsku predanost pomirenju i nedvosmisleno odbacivanje veličanja ratnih zločinaca i genocida".

Premijer Plenković još je jednom izrazio zadovoljstvo što je na izborima u Bosni i Hercegovini za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH izabrana kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović.

Potom je najavio "najvažniju točku" današneg dnevnog reda - rebalans državnog proračuna.

- Ovim rebalansom državnog proračuna predlažu se povećanje prihoda od 853 milijuna eura te povećanje rashoda za 745 milijuna eura, a ta dodatna sredstva usmjerit ćemo na mirovine, socijelne mjere, zdravstvo, obrazovanje i energetski paklet pomoći građanima. Proračunski manjak proračuna ostaje ispod mastričkog kriterija od tri posto, točnije 2,9 posto BDP-a. BDP će nam u apsolutnim iznosima prvi put preći iznos od stotinu milijardi eura - rekao je Plenković.

Dan uoči sjednice Vlade na kojoj će biti predstavljen rebalans državnog proračuna za 2026. godinu, kao i projekcije državnih proračuna za 2027. i 2028., premijer Andrej Plenković pohvalio se kako "i dalje hvatamo korak s razvijenijim zemljama" te da ekonomske prognoze pokazuju da će hrvatski BDP u 2026. godini prvi put premašiti iznos od 100 milijardi eura.

Plenković je izrazio uvjerenje i da će se gospodarski rast Hrvatske kretati između 2,3 i 2,4 posto.

- Najvažnije je da možemo financirati sve što je bitno, da su postignute određene uštede gdje se to ocijenilo primjerenim, a strateški je važna politika odgovornog upravljanja javnim financijama, koju provodimo svih ovih godina i koja je pridonijela dizanju hrvatskog kreditnog rejtinga, da trošimo onoliko koliko zarađujemo i uravnotežimo proračun, a onda kada nije u potpunosti uravnotežen da je u okviru prihvatljivoga deficita od 3 posto. A ono što je sjajno jest da su nam predikcije da će u ovoj godini, 2026., apsolutni BDP prvi put prijeći 100 milijardi eura - rekao je u četvrtak premijer Plenković.

Objasnio je da su spomenute stope rasta još uvijek znatno više od prosječnih za Europsku uniju i eurozonu, što ukazuje na to da Hrvatska, kako je rekao, nastavlja hvatati korak s razvijenijim europskim državama.