Plenković prvi put kao premijer posjećuje Srbiju: Otkrivamo što je u pozadini odlaska u Suboticu

Premijer Andrej Plenković idućeg će petka posjetiti Srbiju - zemlju s kojom Hrvatska ima najviše otvorenih pitanja i neriješenih problema, i jedinu susjednu državu koju nije posjetio od početka svog premijerskog mandata. Plenković će 23. lipnja, na Dan hrvatske zajednice u Srbiji, biti u Subotici na otvorenju Hrvatske kuće, čiju je izgradnju financirala naša Vlada.

Iako hrvatski premijer u Srbiju formalno dolazi na poziv predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasne Vojnić i predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislava Žigmanova, koji je ujedno i ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Republike Srbije, središnji politički događaj Plenkovićeva posjeta bit će susret s premijerkom Anom Brnabić. To će zapravo biti uzvratni susret, nakon što su održali sastanak koncem travnja, kada je Brnabić došla u Zagreb na Veliku skupštinu Srpskog narodnog vijeća.

Europski put

- Glavne teme razgovora bit će slične onima o kojima su Plenković i Brnabić nedavno razgovarali prilikom njezina posjeta Zagrebu. Dakle, pitanja osnaživanja položaja manjina u obje zemlje, gospodarska, ekonomska i prometna suradnja dviju zemalja, a jedna od tema razgovora bit će, naravno, i europski put Srbije - kaže naš sugovornik iz Vlade.

S obzirom na to da su pretpristupni pregovori između Beograda i Bruxellesa suspendirani na neodređeno vrijeme, kao i na značajno narušavanje odnosa koje je između EU i Srbije nastupilo nakon ruske invazije na Ukrajinu zato što Beograd nije slijedio politiku Unije prema Moskvi, postavlja se pitanje hoće li Plenković u Srbiji nastupati (i) u ulozi svojevrsnog izaslanika Unije te hoće li se osim s Brnabić susresti i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem?

- O čemu će se konkretno razgovarati vezano uz temu europskog puta Srbije zasad vam ne možemo otkriti. Isto tako vam ne mogu reći hoće li doći i do susreta Plenkovića s predsjednikom Aleksandrom Vučićem - kaže naš sugovornik iz Banskih dvora.

Prvi signal kako bi napokon moglo doći do zatopljavanja već godinama vrlo loših odnosa između Srbije i Hrvatske bio je dolazak srpskog ministra vanjskih poslova Ivice Dačića u Zagreb na ovogodišnji božićni domjenak Srpskog narodnog vijeća (SNV). Potom je u Zagreb, također na događaj koji je organizirao SNV, došla premijerka Brnabić, a sada Plenković prvi put ide u posjet Srbiji.

Milorad Pupovac, čelnik SNV-a i Plenkovićev glavni koalicijski partner, s dosta optimizma najavljuje još jedan susret čelnika dviju vlada.

- Posjet premijerke Brnabić bio je iznad očekivanja, bez obzira na to što njezin susret s Plenkovićem nije imao službeni karakter. Bio je to otvoreni razgovor u kojem su se dotaknuli svih tema koje su relevantne za hrvatsko-srpske odnose: od uobičajenih otvorenih pitanja, do suradnje u pogledu europske perspektive (Srbije). Želio bih da i ovaj put bude tako. Pogotovo zato što premijer Plenković dolazi u Suboticu koja je središte političkog i kulturnog života Hrvata u Republici Srbiji i utoliko je taj posjet za njega i za hrvatsku Vladu od velike važnosti. Naravno, od velike je važnosti i za hrvatsku zajednicu u Srbiji, čiji je položaj ojačan i ulaskom gospodina Žigmanova u vladu. Osim dodatne posvećenosti rješavanju otvorenih pitanja i obnovi povjerenja u međusobnim odnosima, očekujem dodatnu afirmaciju prava Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj, te razgovor o ubrzanju procesa europske integracije Srbije i ostale zemlje zapadnog Balkana - kaže Pupovac.

Slaže se s našom ocjenom da bi eventualni susret Plenkovića i Vučića bio od krucijalne važnosti za daljnje odnose između Zagreba i Beograda.

- Njihov bi susret bio od velike važnosti, uključujući političku i regionalnu geopolitičku vrijednost. Njihov razgovor imao bi posebnu dodatnu vrijednost, i sadržajem i svojom simboličkom vrijednošću - kaže Pupovac.

Dijalog s problematičnima

Drugi sugovornici, uključujući eurozastupnike Tonina Piculu (SDP) i Karla Resslera (HDZ), s puno manje optimizma gledaju na mogućnost za veliku promjenu odnosa Zagreba i Beograda.

- Za ocjenu Plenkovićeva posjeta Srbiji jako je bitno hoće li doći do njegova sastanka s Vučićem, jer on je taj koji u Srbiji donosi sve važne odluke. Pozitivno je to što se ide na otvorenje Hrvatske kuće, ali je teško reći radi li se o nekakvoj ad hoc misiji ili svjedočimo nekoj novoj hrvatskoj ili možda čak i novoj europskoj politici (prema jugoistoku) čiji bi Plenković bio emisar. Ako takva (nova) politika uopće i postoji... Moguće je i da se radi o Plenkovićevoj osobnoj inicijativi kojom se želi dokazati Bruxellesu da je kadar voditi dijalog s najproblematičnijim EU susjedom u regiji. Nedavni Dačićev dolazak u Zagreb govori u prilog tome da bi Srbija možda htjela zatopliti odnose s Hrvatskom, ali s obzirom na Vučićeve ispade nakon prosvjeda u Beogradu, vrlo sam skeptičan. Ako dođe do nekakvog detanta u odnosima Hrvatske i Srbije, od toga će najviše koristi imati manjinske zajednice u obje zemlje. No, sigurno je da bilo kakva inicijativa ovog tipa ima krajnje ograničene domete jer Vučićev režim vanjsku politiku koristi kako bi provocirao sukobe koje potom iskorištava na domaćem terenu - kaže Picula.

Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler kaže kako je Hrvatskoj u interesu imati mirno i stabilno susjedstvo, ali upozorava na veliku asimetriju koja postoji između Hrvatske i Srbije.

Narušen ugled

- Zbog neusklađenosti s europskom vanjskom politikom od početka ruske agresije na Ukrajinu i bliskih veza s Rusijom, međunarodni ugled Srbije je ozbiljno narušen. Istodobno, Hrvatska u svojoj povijesti nikad nije bila međunarodno relevantnija. U Europskom parlamentu jasno ukazujem na temeljna civilizacijska pitanja oko kojih će se Srbija morati uskladiti s visokim europskim standardima, uključujući po pitanju zaštite prava Hrvata u Srbiji, rješavanja pitanja nestalih i vladavine prava. To je precizno istaknuto i u nedavnom izvješću Europskog parlamenta o napretku Srbije iz svibnja, koje pokazuje i izostanak suštinskih pomaka u brojnim segmentima pregovaračkog procesa. Između Hrvatske i Srbije je još uvijek cijeli niz otvorenih pitanja. Najveći dio ih proizlazi iz činjenice da se Srbija tek treba do kraja suočiti s teškim naslijeđem poražene srbijanske politike iz 90-ih - kaže.