Premijer Andrej Plenković, govoreći o državnom proračunu za iduću godinu, koji će prvi put u povijesti biti izražen u eurima, rekao je da Vlada predviđa rast BDP u 2023. od 0,7 posto, što je nešto manje od projekcija Europske komisije i kreditnih agencija, dok se u 2024. i 2024. predviđa rast od 2,7, odnosno 2,6 posto.
Proračun ima nekoliko glavnih točaka, istaknuo je Plenković. Prvo, on u sebi sadrži mjere za ublažavanje posljedica krize.
- Bez Vladinih mjera plaćali bismo puno veću cijenu struje, plina i naftnih derivata. Bilo bi manje potpora za ugrožene skupine i kroz ovaj proračun nastavljamo pomagati – rekao je premijer.
Vlada će, dodao je, nastaviti s očuvanjem gospodarskog rasta i razvoja, koji će biti posebno potaknuti javnim investicijama, kroz projekte zelene i digitalne tranzicije, a potaknuti europskim sredstvima.
- Omogućit će se sigurnost i nastavak rasta mirovina, plaća, u što je uključen i dogovor sa sindikatima. Podigli smo i minimalnu plaću, tu su i demografske mjere, dinamiziranje procesa obnove, izgradnja vrtića, subvencija stambenih kredita, a osigurava se i daljnje ulaganje i obrambene sposobnosti koje su jako važne u ovim promijenjenim geopolitičkim okolnostima – poručio je Plenković.
Država će, kaže, biti prilagodljiva situaciji i spremna na daljnje reakcije.
- S te strane mjere koje smo donosili u travnju i rujnu su zalog nastavka pomaganja koje vodi računa da svi prođu kroz krizno razdoblje sa što manje neugodnih situacija. Na ovu godinu, gdje smo imali rast od 5,7 posto, gdje su nam kreditne agencije zadržale investicijski rejting, gledamo kao na mogućnost da u iduću uđemo spremni. Doći će do usporavanja globalne ekonomije i zato s naše strane vidimo da će BDP rasti 0,7 posto – poručio je Plenković.