Plenković povodom 10. obljetnice članstva u EU-u: ‘Jedna smo od samo 15 država na svijetu kojima je ovo uspjelo!‘

U emisiji "Intervju tjedna" Hrvatskog radija gostovao je predsjednik Vlade Andrej Plenković. Intervju pročitajte u nastavku.

Danas je točno 10 godina otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Zanimljiv je citat iz 2012. godine: "Unija je u turbulentnom razdoblju, a izlazak iz recesije i prevladavanje krize eurozone danas su zajednički prioriteti Unije i njezinih članica". Očito su krize i reforme konstanta?

- Ne bih baš rekao. Mislim da je ovih 10 godina bilo sjajnih 10 godina za razvoj Hrvatske. Kad pogledamo na političku transformaciju, gospodarski razvoj, ravnomjeran regionalni razvoj, rast BDP-a, zaposlenost, mi smo u situaciji da Hrvatska ima milijun 660 tisuća osiguranika, nikada više. 97 tisuća nezaposlenih. Zaposlenost je u odnosu na vrijeme prije ulaska jedan nezaposleni na prema četiri koji rade, danas je skoro 1 prema 17. Hrvatska je u posve drugačijoj situaciji što se tiče zaposlenosti, a to je jedan od najvažnijih kriterija. Tkogod želi raditi, može raditi. Mi smo ušli među 15 članica svijeta koje su i u NATO-u, EU-u, Schengenu i europodručju. Ne možemo biti više u jezgri nego što jesmo. To je bila odlučnost naše proeuropske politike, prije svega HDZ-a kao glavne stranke u koaliciji, i svih reformi koje smo poduzeli ovom sedmogodišnjem mandatu. Hrvatska je našim zalaganjem dobila 25 milijardi eura za ovo desetljeće lovljenja koraka za zemljama srednje i istočne Europe. Po mom sudu mi to radimo dobro. Kad smo 2016. godine krenuli, apsorpcija ovog prošlog financijskog okvira je bila 9 posto, danas je 124. Pogledajte Fond solidarnosti, alokacija je bila milijardu i 3 milijuna eura, mi smo na milijardu i 400 milijuna eura. Krenuli smo među najbržima s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti reakcija EU-a na veliku krizu COVID-a. Danas Hrvatska sa sigurnosnim mehanizmom eurozone, europskim stabilizacijskim mehanizmom, zaštitom vanjske šengenske granice, je u sasvim drugom položaju, rekao je premijer Plenković.

- Mislim da možemo biti ponosni na naša postignuća. Zemlja koja nije postojala na karti kao međunarodno-pravni subjekt prije tri desetljeća danas nakon Domovinskog rata, hrabrosti branitelja, vodstva predsjednika Tuđmana, biti u ovoj poziciji je vrijeme za podvući crtu i reći: Mislim da smo napravili jako puno, dodao je premijer.

U međuvremenu se dogodila pandemija, Brexit, migrantska kriza, prije toga je bila ekonomska kriza... Jako puno problema koji dovode unutar EU-a mnoge u situaciju da se pitaju je li ovo pravi put kojim EU ide, jesu li politike koje donosi prave politike koje omogućuju brže izlaženje iz kriza?

- Krize unutar EU-a su stalne. 2005. je prekretnička godina kada je riječ o institucionalnoj krizi, 29. svibnja negativni referendum o ustavnom ugovoru EU-a u Francuskoj i nakon toga u Nizozemskoj. Ti referendumi su promijenili ozračje među političkim strankama i u javnostima država članica. Migrantska kriza,teroristički napadi, COVID, brutalna ruska agresija na Ukrajinu koju mi osuđujemo najviše što možemo, prouzročila je energetsko-prehrambenu krizu i inflatorne pritiske. Sve se to dogodilo u zadnjih nekoliko godina. I ona velika financijska kriza iz 2008. godine gdje je EU naučila lekciju. Mislim da ćemo mi tek s vremenom razumjeti što znači članstvo u europodručju za Hrvatsku, što znači europski stabilizacijski mehanizam. Međutim, postoji načelo solidarnosti koji drži na okupu članice EU-a i ta činjenica će pomoći Hrvatskoj u bilo kakvoj krizi i suočavanju s vanjskim šokovima. Sve ovo s čim smo se suočili su vanjski šokovima. Mi smo zbog COVID-a kao Vlada pokazali što je uloga države.

- U energetskoj krizi imali smo najjeftinije cijene struje, plina, subvencionirane cijene naftnih derivata. Pogledajte razloge inflacije, nijedan nisu energenti. Mi smo kao država učinili ono što se od nas očekuje da očuvamo socijalnu koheziju i spriječimo socijalnu frakturu. Dio sredstava koje je uloženo, ukupno je bilo 6,8 milijardi eura u pet paketa pomoći, smo se naslonili na europska sredstva, a to je zato jer smo osnažili svoj međunarodni položaj. Zato je važno da cijenimo gdje jesmo, jer da nismo - imali bi manje. Pogledajte u susjedstvu kako se snalaze s krizama, puno teže nego mi, rekao je premijer.

Građani su prije 10 godina od EU-a očekivali stabilnost, bolje plaće, veća prava manjina, veće slobode medija, slobodu kretanja. Danas prosvjedi na prosvjede, traženje većih plaća, od vas se traži da odlučite tko će dobiti veću plaću. Kako je spriječena socijalna fraktura?

- Naravno da je spriječena socijalna fraktura. Jeste gledali glavne gradove EU-a u 2022. Gdje su kod nas bili prosvjedi, gdje su bili valovi nezaposlenosti? SDP je govorio nama da će biti 400 tisuća nezaposlenih na proljeće? To se nije dogodilo jer smo mi djelovali. Gradska čistoća u Zagrebu prije par mjeseci išla je u prosvjed. Kakva je bila medijska optika? Napali su ljude koji štrajkaju da su uhljebi, a danas Benčić napada mene jer podržava službenike i namještenike u pravosuđu. Politika dvostrukih aršina koja vlada u Hrvatskoj puca iz svakog komentara. U našem mandatu su plaće prosječno narasle za 50 posto, medijalne za 45 posto, minalne za 70 posto. Prije 15 dana smo sa svim reprezentativnih sindikata javnih i državnih službi postigli dogovor za njih 220 tisuća kojima će se u ovom mjesecu povećati plaće. Volio bih čuti objektivnog analitičara da mi kaže kad je plaća porasla za toliki broj ljudi 100 eura s mjeseca na mjesec. To se nikada nije dogodilo. Temeljno načelo novog Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi je približno ista plaća za približno isti rad. Moramo zadržati načelo pravednosti i osjećaj za realnost, rekao je premijer.

- Mi smo učinili jako puno. Razumijem želju svih da imaju veće plaće, ali to mi i radimo. U mjesecu kad će većina njih dobiti 100 eura veću plaću, oni žele povećanje od 400 eura. Tko to može napraviti? To jednostavno nije realno, odakle te pare? Pogledajte vrijeme Milanovićeve vlade, za koliko im je narasla - ništa. Ako ima ijedna vlada koja ima sluha za socijalna pitanja, koja je dovela socijalni dijalog s partnerima na nivo suradnje da zajednički tražimo rješenja... govoriti o tome da imamo velike prosvjede - nemamo jer smo spriječili socijalnu frakturu, poručio je Plenković.

Stalno izlazi jedan po jedan segment društva koji se bori za veću plaću, a posljedica je paraliza sustava.

- To je normalno, nije stvar da ćemo biti zalađeni kao u frižideru. To nije točno, što je bilo paralizirano, je li nekome uskraćena zdravstvena pomoć? Pozivam ljude koje poštujem, i ja sam pravnik, za malo strpljenja i da shvate kontekst o kojem se radi. Nikad nisam vidio veći apsurd da oni koji će dobiti veću plaću od 100 do 60 eura, danas štrajkaju protiv te iste vlade koja ima povećava plaću. Vidimo jasan trend, prema podacima koje je ministar pravosuđa dobio od predsjednika sudova, da se broj ljudi koji štrajkaju smanjuje. On je negdje na 2300 ljudi. Poštujem pravo na štrajk, zalaganje za svoja prava, ali ovdje idemo s povećanjem i jasnim smjerom da će svi novim zakonom i novim uredbama imati veće plaće, rekao je Plenković.

S jedne strane povećanje plaće, ali s druge činjenica je da su cijene jako skočile i da pojedu to povećanje. Čuli smo ministra Primorca da je i on iznenađen nekim cijenama koje su na snazi.

- Jako sam nezadovoljan da su brojni akteri na hrvatskom tržištu koji su bili korisnici svih mogućih potpora u ovakvom vremenu odlučili dizati cijene više nego što je to realno. Imam nekad dojam da je sve što dođe u Hrvatsku došlo iz Ukrajine pa je sad skuplje ili je došlo iz područja Turske gdje je bio potres, pa sve kasni ili sve je skuplje. To nije realno. Treba raditi pritisak. Mi živimo u tržišnoj ekonomiji. Mogu posegnuti za administrativnim mjerama koje bi limitirale cijene na vrijeme od prije godinu dana. Što će biti odgovor? Onda će skidati pojedine proizvode s polica, bit ćemo u turističkoj sezoni... Tržišna ekonomija je sustav u kojem trebamo raditi pritisak, pritisak treba raditi udruga za potrošače, mediji. Krize koje traju više od tri godine zahtijevaju visoki stupanj odgovornosti svih. Ne možemo se ponašati kao da država nije dala ništa, dignuti cijene pa da ljudima koji ionako teško žive bude još teže. Mi danas imamo euro, sve je usporedivo. Ne formiram ja cijenu usluga i proizvoda.

Pitam Vas zbog jedne kategorije u Hrvatskoj koja je stvarno bespomoćna, a to su umirovljenici. Njima se malo tko obraća, kada se živi s 400 eura mjesečno, 700 000 ljudi ima mirovine u tom iznosu, to je zastrašujuće kada se susretnete s računima taj mjesec. S druge strane to su i birači, to kada bi se ljudi organizirali, mogli bi imati svog premijera.

- Dali smo pet velikih paketa direktnih za umirovljenike, najveći dio sredstava išao je za umirovljenike. Indeksacija umirovljenika rasla je više nego što smo mislili, ona je sada, čini mi se 8 posto. Ukupno smo povećali prosječnu mirovinu. To možda svatko ne vidi, ali za 33 posto u našem mandatu. Mi smo imali dogovor za obiteljske mirovine, od koje su imali koristi brojni umirovljenici. Dakle, mi činimo sve da njihov položaj koji je zahtjevan bude bolji. Zamislite da smo pustili cijene energenata da budu kakvi su trebali biti, tada bi vidjeli što je socijalna fraktura. Velika većina sugrađana nije percipirala ovu krizu kroz koju smo prolazili kroz zadnje dvije godine. To je kriza megarazmjera, istaknuo je.

Što mogu oni očekivati od jeseni, kakvu jesen vi očekujete? Dakle, inflacija pomalo usporava, projekcije za gospodarski rast su takve kakve jesu, nekad su bile i lošije, recimo prije deset godina zbog one ekonomske krize. Sada se malo popravljaju, međutim, strah od jeseni i zime i dalje ostaje. To nije strah samo građana Hrvatske, već i cijela Europska unija ima strahove, a to je pad životnog standarda, inflacija, rat u Ukrajini i klimatske promjene.

- Vrlo jednostavan način, zaustavimo Putina. Nemojmo voditi prorusku politiku kao neki u Hrvatskoj. Imate sramotnih 54 zastupnika u Saboru koji ne dođu, ne glasaju ili se suzdrže u tome hoće li Hrvatska dati vojnu pomoć Ukrajini. Pa zašto je narasla cijena energenata, pa nije narasla valjda zbog nas, nego zbog onog tko je napao susjednu zemlju, prekršio sva načela međunarodnog prava, digao cijene energenata u nebo, trpi 11 krugova sankcija, pobijeno desetaka tisuća ljudi, uništena zemlja, kazao je.

- Mi smo imali pad BDP-a 2020. godine, otprilike 7 posto. Otpornost snaga i žilavosti koju smo mi pokazali u brzini oporavka je fascinantna. Mi smo rasli u 2021. godini, BDP je rastao preko 13 posto. Prosjek tada u Europskoj uniji vam je bio oko 5 posto. Mi smo rasli u 2022. godini preko 6 posto. U tom periodu prosjek EU je bio oko 3. Sada smo mi u projekciji oko 2,2 posto, a ja mislim da ako smo svi skupa mudri da možemo rasti i više. To govori da Hrvatska ima mehanizama da vrti svoju ekonomiju na pozitivan način. Dakle, svi pokazatelji o kojima mi govorimo, oni rastu, oni ne padaju, objasnio je.

- Mi idemo u jesen veoma realistično na temelju ogromnih postignuća. Hrvatska je u zadnjih nekoliko godina ušla u euro, Schengen, sagradila Pelješki most, završila koridor 5C, sada će biti probijen drugi tunel Učke, bit će praktički gotova do 1. svibnja autocesta do Siska. Od danas imamo Zakon o trgovini koji smo obećali, a to je 16 radnih nedjelja. Po mom mišljenju mi realiziramo ono što smo planirali i ono što smo obećali hrvatskim biračima, dodao je.

Kako ste zadovoljni obnovom od dolaska ministra Bačića? Kontejneri su neki uklonjeni, kako će izgledati zima na Banovini?

- Uspjeli smo argumentirati sekundarne štete petrinjskog potresa na ono što se dogodilo u Zagrebu i iskoristili sva sredstva. Ulaganja obnovu javne infrastrukture će ukupno biti oko 3,3 milijarde eura. Ja se veselim da će konačno biti gotove ove višestambene zgrade u Petrinji. Mi ćemo tako riješiti ogroman broj ljudi u Petrinji koji su ostali bez svog doma nad glavom u potresu. Aktivnosti koje je podnio potpredsjednik Vlade Bačić, ali i drugi resori, kada se prezentira što se sve napravilo, onda se dobije cijela slika koliko se toga napravilo. Kontejnerska naselja neće više postojati za 2 i pol mjeseca. I svi će imati fiksni smještaj, zato će zima biti bolja nego što je bila prije, istaknuo je Plenković.

Kada se pita građane, prevladava nepovjerenje u institucije u Hrvatskoj. Čak je više povjerenje u europske institucije: Povezanost između Vlade, DORH-a, USKOK-a, sami vidite naslovnice, afere koje idu iz tjedna u tjedan, ipak sve to nekako ide na račun vlasti.

- Sudstvo je neovisno, DORH je neovisan, USKOK je neovisan. Europski javni tužitelj ne djeluje u svim zemljama Europske unije, nego djeluje u onima koji su donijeli političku odluku da europski tužitelj nadzire trošenje europskih fondova, rekao je.

Ulazak u drugu dekadu članstva u Europsku uniju će biti povezano sa superizbornom godinom. Ne mičete se u anketama s 25-30 posto nije dovoljno za većinu, recimo da se to preslika na izborne rezultate?

- Kada imamo objektivnije praćenje svega što mi radimo, imali bismo sigurno 10 posto više. Brzo jednostavno. Ja cijelo vrijeme gledam tu utakmicu. Utakmica nije otprilike da neka dobije više od nas, nego da se nas limitira da ne rastemo više. To je cijeli game, što bi rekli neki, ali to je poanta. Ali dobro, mi smo zadnji put isto bili u anketama, spuštani kontinuirano pred izbore, pa je došlo trenutak kad bi računali gdje smo, pa smo bili na 37,5 posto. Dakle, ako mi 7 godina gdje smo na vlasti, uz veliko kriza, problema, Agrokora, brodogradilišta, petrokemije, Borova, potresa, poplava, požara, korone, naftnih kriza, energetske krize, plina, struje, nema toga što nije bilo, rata u Ukrajini, ako smo mi na 30 posto, onda valjda nešto i dobro radimo. Barem za tu trećinu ljudi koji smatra da smo dobri. Ovi drugi, možda da se to malo bolje prezentira što mi činimo, možda bi oni mislili da smo dobri, ali sigurno mogu reći da ne vidim koji je to drugi smjer koji bilo koja druga politička opcija nudi, a za koju bi ja recimo kao građanin da sad apstrahiram, imate neku hiper pametnu ideju za razvoj Hrvatske. Ja to ne vidim. Koji je to smjer? Što bi to bilo alternativno ovome što smo mi sve napravili i kuda vodimo zemlju, a da bi bilo bolje? I zato idemo samo pouzdani u izbora i na temelju postignuća i vizije dalje, kazao je premijer.

- I zato sam ja rekao, ovo je vrijeme da napravimo tri veće, tri velike piste budućeg razvoja Hrvatske. Jedan je digitalna transformacija, dakle naš ICT sektor danas ima 65.000 ljudi. Mi smo nekada imali veće za digitalnu transformaciju, ljudi iz sektora kažu, hajdemo svi zajedno, i oni u sektoru, i mi kao država napraviti više pa da poduplamo broj zaposlenih u ICT sektoru. Oni imaju najveće plaće. To su poslovi budućnosti. To je umjetna inteligencija, to je internet stvari, to je korak s onim što je najnaprednije danas u svijetu da biste bili konkurentni. Druga pista je održivi razvoj, dakle klimatske promjene. Zelena tranzicija, napuštanje fosilnih goriva, ulaganje u obnovljive izvore energije. Druga pista, evo po UN-ovim ciljevima održivog razvoja, Hrvatska je na skali od 166 zemalja, po onih 17 ciljeva od prije nekoliko godina UN-u, znate koja? 12. Znači da radimo nešto solidno i dobro, čak i iz globalne perspektive. I treća stvar koja je po meni srž opstanka hrvatskog naroda, to je demografska revitalizacija, poručio je premijer Plenković.

Zašto ne znamo kada će biti parlamentarni izbori?

- Bit će u roku, ništa se ne važe, rekao je za kraj.