NASTAVAK POLEMIKE

Plenković: ‘Popis stanovništva nije baza koja se koristi za izbore‘; Odmah mu odgovorio Grbin

‘Zašto se onda koristi kod lokalnih izbora - za određivanje potrebnih potpisa za kandidaturu - za određivanje broja vijećnika‘

Andrej Plenković i Peđa Grbin

 Goran Mehkek/CROPIX

Zaključak demografa Nenada Pokosa s Instituta Ivo Pilar, kako je sasvim nevjerodostojna "priča o ažuriranosti registra birača na dnevnoj bazi, na što se poziva Vlada" izrađujući nove granice izbornih jedinica koji je objavio Jutarnji list, izazvao je javnu polemiku koja je dobila novi nastavak. Reagirao je premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, a na Plenkovićev istup sad reagira predsjednik SDP-a Peđa Grbin.

U pozadini polemike je pitanje trebaju li se izborne jedinice temeljiti na registru birača koji ima "višak" od gotovo pola milijuna birača ili na popisu stanovništva.

- Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, nekoliko dana prije predstavljanja novog modela izbornih jedinica, tj. 19. svibnja ove godine, bilo je registrirano 3,646.636 birača, odnosno njih 13.529 ili 0,4 posto manje nego u svibnju 2021. godine. Međutim, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako je u posljednje dvije godine, između svibnja 2021. i travnja 2023., umrlo oko 117 tisuća punoljetnih stanovnika, a istodobno je punoljetnima postalo oko 80 tisuća osoba te se time samo zbog prirodne promjene broj birača morao smanjiti za oko 37 tisuća u odnosu na svibanj 2021. godine.

Pridoda li se tome i činjenica da je u posljednje dvije godine zabilježen znatno veći broj iseljenih hrvatskih državljana u odnosu na doseljene državljane iz inozemstva, priča o ažuriranosti registra birača na dnevnoj bazi, na što se poziva Vlada, postaje sasvim nevjerodostojna - zaključio je Pokos i pokazao podatke iz kojih se vide bitna odstupanja između broja birača i punoljetnih stanovnika što govori kako se ne rješava problem "fantomskih" birača.

Na njegove izračune reagirao je premijer Andrej Plenković kazavši kako "popis stanovništva nije baza statističkih podataka koja se po zakonu koristi za izbore". Za izbore se, rekao je, koristi registar birača koji postoji.

Plenković je još rekao da popis stanovništva ne predstavlja pouzdan podatak s obzirom na pandemijske okolnosti u kojima je rađen, da su popisivači nailazili na poteškoće, primjerice neki se ljudi nisu htjeli popisati. U odnosu na registar birača koji se temelji na prebivalištu izjavio je kako je to pitanje odgovornosti građana i nadležnih tijela.

- Svatko tko se negdje preseli, dužan je prijaviti svoje prebivalište. Rade li to svi ili ne, to je drugo pitanje, ali ovo što smo predložili je, po našem dubokom uvjerenju, u okviru onoga što temeljem aktualnih popisa postoji u registru birača - rekao je premijer.

Plenkoviću je kratko, i to pitanjem, na Twitteru odgovorio predsjednik SDP-a, Peđa Grbin.

- Kažu hadezeovci i AP da se popis stanovništva ne smije koristiti kod izbora. OK. Zašto se onda koristi kod lokalnih izbora - za određivanje potrebnih potpisa za kandidaturu - za određivanje broja vijećnika? - napisao je Grbin i nastavio polemiku koja se otvorila na stranicama Jutarnjeg lista.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 10:36