PREMIJEROV GOVOR

Plenković podnio izvješće u Saboru o sastancima Europskog vijeća

 Damjan Tadić / CROPIX

Premijer Andrej Plenković izvijestio je u srijedu saborske zastupnike o sastancima Europskog vijeća (EV) i rekao da je za Hrvatsku posebno važno da se na summitu u Bruxellesu prošli tjedan otvorila tema o europskoj perspektivi jugoistoka Europe budući da na razini EV-a takve rasprave nije bilo od 2008. te da je tim zemljama upućena poruka ohrabrenja.

Premijer je podnio izvješće o sastanku Europskog vijeća 9. ožujka u Bruxellesu te o neformalnim sastancima Europskog vijeća u Valletti na Malti 3. veljače i u Bruxellesu 10. ožujka.

Od 2008. na razini Europskog vijeća nije bilo rasprave ni zaključaka o zemljama jugoistoka Europe, rekao je Plenković. "To je s aspekta Hrvatske posebno važno da se ova tema otvorila, da su šefovi državi i vlada iskoristili dobar dio četvrtka navečer govoreći o najbližem susjedstvu RH. Ono što je najvažnije, ponovljena je ne samo jasna europska perspektiva svih naših susjednih zemalja nego je ponovljena i privrženost EU-a da pomnogne tim zemljama u ispunjavanju europskih kriterija i reformi", rekao je on dodajući da je tim državama upućena poruka ohrabrenja.

"Argumenti koje sam iznio na tom sastanku, koji su, čvrsto sam uvjeren, konsenzualan stav Hrvatske, su da moramo nastaviti proces proširenja na naše susjede, osobito na BiH ali i na druge, da moramo omogućiti da europski proces drži ne samo reformske napore nego i koheziju nekih od država koje su nama bliske u smislu njihove funkcionalnosti".

"Vrlo jasno sam kazao, što EU više oklijeva u svojoj institucionalnoj, financijskoj, diplomatskoj, političkoj i bilo kojoj drugoj prisutnosti, to je upliv drugih globalnih aktera u našem najbližem susjedstvu sve veći, snažniji...", istaknuo je.

Po njegovim riječima, Hrvatska treba svojim aktivizmom nastojati vratiti te zemlje puno češće na dnevni red Europskog vijeća nego što je to bilo do sada. "Devet godina je jako, jako dugi period za zaključke o jedinoj praznini na karti Europe kada je riječ o zaokruživanju europskog projekta".

Od drugih tema izdvojio je zaključke o novim radnim mjestima, rastu i konkurentnosti. Kazao je da je predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi također sudjelovao na sastanku i iznio povoljne makroekonomske pokazatelje na razini EU-a gdje je prosječna stopa nezaposlenosti od 2009. trenutno najniža i iznosi 9,6 posto.

Što se tiče Hrvatske, Plenković je nazvao ohrabrujućim pokazatelje o rastu BDP-a, projekcije za 2017., smanjivanje javnog duga na 83,9 posto udjela u BDP-u kao i smanjivanje proračunskog deficita. "Trendovi koje Hrvatska trenutno uživa su takvi da moramo učiniti svi zajedno napore da se oni nastave i da kombinacijom nacionalnih mjera i europskih sredstava kreiramo veću zaposlenost".

Premijer je rekao da se također razgovaralo i o pitanjima sigurnosti i obrane. Posjetio je da je prošle godine u lipnju EU usvojila globalnu strategiju vanjske i sigurnosne politike.

"Ono što je također važno da je Hrvatska u tom kontekstu zemlja koja je prepoznala da u novim globalnim okolnostima moramo raditi iskorak i glede proračuna za obranu... Cilj od 2 posto je naravno svojevrsni zadatak u malo duljem roku, ali ukoliko budemo ustrajno radili na povećanju naših sposobnosti, većoj učinkovitosti i komplementarnosti naših obrambenih sposobnosti, onda i ova sredstva koja imamo, koja jesu manja od dva posto i to dosta, mogu biti korisna u našem doprinosu jačanju ukupnih sigurnosnih i obrambenih sposobnosti EU-a", smatra Plenković.

Nastavila se i rasprava s neformalnog sastanka na Malti o migracijama, kazao je dodajući da je ponovno naglašena važnost sporazuma s Turskom jer ona ima glavnu ulogu u zaustavljanju mogućeg daljnjeg priljeva izbjeglica i migranata. Međutim, rekao je da ono što se dogodilo u Nizozemskoj i Njemačkoj, gdje su zabranjeni politički nastupi turskih ministara koji su željeli nazočiti skupovima Turaka koji tamo žive u znak potpore referedumu o proširenju ovlasti predsjednika Recepa Erdogana, "ne pridonosi stabilnosti tog dijaloga niti povjerenju, a u sebi nosi određene rizike".

Na Malti se također razgovaralo o transatlantskim odnosima - novoj američkoj administraciji i odnosima s drugim globalnim akterima poput Rusije, kao i o pripremama za sastanak na vrhu u Rimu 25. ožujka na kojemu će biti potpisan dokument povodom 60. obljetnice Rimskih ugovora.

To je prigoda da u ovim posebnim okolnostima, a to su okolnosti prije svega uzrokovane britanskom odlukom o napuštanju EU, Europska unije i sve zemlje članice, njih 27, pronađu nove temelje suradnje čvrsto vjerujući u postignuća u proteklih 60 godina, ali duboko svjesne izazova koji su pred njima i s namjerom da u predstojećem razdoblju odluče kakav europski projekt žele, rekao je.

Plenković je istaknuo da su za Hrvatsku bitne tri točke: veći demokratski legitimitet institucija EU-a, što uključuje kontinuiranu borbu protiv populizma i demagogije, zatim veća korist od zajedničkih politika i od europskog proračuna kao i snažnija globalna uloga EU-a te da na ta tri stupa leži kvalitetna budućnost europskog projekta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 08:39