U nastavku donosimo:
- politički prijepor oko uvjetovanja izbora čelnika Vrhovnog suda i sastava Ustavnog suda
- što premijer Andrej Plenković traži od oporbe i kakve scenarije otvara za institucije
- reakcije SDP-a i poruke Siniše Hajdaša Dončića o procedurama i standardima
- profil i status sutkinje Mirte Matić u postupku te ključne točke o osporavanjima
- stavove Nikole Grmoje i ocjene o mogućem utjecaju Zorana Milanovića na oporbu
- koje bi posljedice za pravosuđe i diplomaciju nosile odgode i “vezana imenovanja”
Hrvatska će dobiti predsjednika/cu Vrhovnog suda pod uvjetom da oporba pristane HDZ-u dati kontrolu nad Ustavnim sudom. U suprotnom, Vrhovni sud, koji je od ožujka 2025. godine, kada je preminuo Radovan Dobronić, bez predsjednika, i dalje će voditi osoba koja je zamjenik predsjednika i nema legitimitet za predstavljanje i zastupanje sudbene vlasti, a Ustavni sud će raditi u krnjem sastavu od deset sudaca, što bi, u slučaju da se u pojedinim predmetima suci podijele u vrijednosnim stavovima, moglo blokirati donošenje odluka u osjetljivim slučajevima.
"Izravno degradiranje kandidata"
- Zainteresirani smo da se popune tri mjesta na Ustavnom sudu, a krajnji rok je travanj. Bit će vezana imenovanja, a to znači da ćemo ići u proces izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda sam...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....