‘ŠVICARSKA OPTIKA‘

Plenković odbacuje kritike oporbe: ‘Treba raditi na eliminaciji malodušja i pokazati jedinstvo‘

Plenković je također odbio navode oporbe da DORH i policija, to jest sudstvo djeluju na mig izvršne vlasti
Andrej Plenković
 Damjan Tadic/Cropix

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je u završnom govoru u Hrvatskome saboru nakon rasprave o godišnjem izvješću o radu Vlade odbio kritike oporbe i pozvao na optimizam te da se kriza iskoristi kao jedinstvena prilika za jačanje povjerenja.

Govoreći o sljedećim aktivnostima, predsjednik Vlade je istaknuo kako, uz nastavak borbe protiv pandemije i ubrzavanje obnove, treba raditi na eliminaciji malodušja i pokazati jedinstvo kako bi hrvatsko društvo bilo puno bolje nego do sada. Dodao je da će, ako neki stalno budu radili na rušenju povjerenja, stalno biti prisutne tenzije.

Poručio je da će Vlada i dalje imati potporu hrvatskih građana bez obzira na to koliko se to nekome iz Švicarske možda ne sviđa, aludirajući ironično na tvrdnje predsjednika SDP-a Peđe Grbina da izvješće predsjednika Vlade zvuči kao da živimo u Švicarskoj ili Norveškoj.

Plenković je također odbio navode oporbe da DORH i policija, to jest sudstvo djeluju na mig izvršne vlasti, navodeći u prilog tome nedavne presude, a poznato je da je upravo HDZ nedavno pravomoćno osuđen presudom Vrhovnog suda. Utjecaj je izmišljen iz "švicarske optike", ali ne postoji i neće postojati, istaknuo je.

Izneseni su točni podaci

Plenković je istaknuo da su izvješću izneseni točni podaci, no kako se interpretiraju, dodao je ironično aludirajući na primjedbe oporbe, to je stvar "Švicaraca".

Također je rekao kako su oporbeni komentari zlonamjerni jer ne žele vidjeti što je učinjeno u proteklih godinu dana te da je iznesena tek trećina.

Vezano uz pandemiju, Plenković je podsjetio da ona u Hrvatskoj traje više od 600 dana te da se građani svakodnevno pozivaju na cijepljenje cjepivom koje je Vlada nabavila u više nego dovoljnim količinama. Građane koji se nisu cijepili pozvao je još jedanput da to učine, a one koji su se cijepili dvjema dozama da se cijepe i trećom dozom jer je to ključno za suzbijanje epidemije.

Istaknuo je kako je Vlada u pandemiji poduzetim mjerama sačuvala radna mjesta, spasila poslodavce i spriječila val stečajeva i otpuštanja, a omogućila je i uspješnu turističku sezonu.

Kad je riječ o obnovi od potresa, Plenković je rekao kako njome nisu zadovoljni te da se ide u izmjene zakona kako bi se ona ubrzala. Istaknuo je da su svi kojima je bio potreban smještaj dobili alternativni smještaj. Oni koji su željeli ostati pokraj svojih razrušenih kuća ostali su na temelju vlastite odluke, i to je bio njihov izbor.

Vezano uz uvođenje eura, podsjetio je da je to pitanje riješeno ugovorom o pristupanju Europskoj uniji, koji podrazumijeva da se to provede kada Hrvatska za to bude spremna. Hrvatska je u Europskoj uniji više od osam godina i nakon 10 godina ta odluka je razumna i racionalna, a ratificirana je u Saboru i potvrđena na referendumu, rekao je predsjednik Vlade.

U svezi s cijenama goriva, Plenković je istaknuo kako je Vlada reagirala tako da ih stabilizira "bez da proizvođači i distributeri imaju veće štete", a na korist građana. Najavio je, među ostalim, i povećanje rodiljnih naknada kao poticajnu demografsku mjeru.

I dalje predano, angažirano i u interesu građana

Premijer je u srijedu, podnoseći Saboru Godišnje izvješće o radu svoje Vlade, poručio kako njegova Vlada i u ovim burnim vremenima nastoji "kormilariti" u interesu gospodarskog opravka, razvoja i kvalitetnijeg života građana.

"Unatoč brojnim problemima i izazovima, kao Vlada, na temelju povjerenja naših građana, nastojimo kormilariti u ova burna vremena u interesu i gospodarskog opravka, razvoja i kvalitetnijeg života naših sugrađana", rekao je premijer podnoseći Saboru Godišnje izvješće o radu svoje Vlade.

"To ćemo raditi i dalje u interesu građama, predano i angažirano", obećao je.

"Imamo najbitnije, a to je povjerenje, ali i znanje, energiju i volju da zajedno sa Saborom donosimo najbolja rješenja za razvoj Hrvatske", poručio je Plenković.

Naglasio je i kako je pred Hrvatskom "ključan izazov" razvojnog desetljeća pred nama. Imamo više sredstva nego ikada da nadoknadimo ono što su druge države radile ranije i da Hrvatska bude što razvijenija i snažnjija, a da proces demografske revitalizacije bude veliki, krovni projekt cijeloga društva, poručio je premijer.

Premijer je dužan jedanput godišnje, na početku jesenskog zasjedanja, Saboru predstaviti Vladino "izvješće o stanju države i nacije".

Svoje izvješće za proteklu godinu predstavio je kroz pet stupova: socijalna sigurnost, perspektivna budućnost, ekonomska suverenost, osnažena državnost i globalna prepoznatljivost.

Podsjetio je kako su proteklu godinu, prvu u drugom mandatu Vlade, obilježila dva vala pandemije covida, a pandemija nas je već stajala 35 milijardi kuna, odnosno petinu proračuna.

Tu su godinu obilježili i razorni potres na Banovini, pad BDP-a, rekordni porast cijena energenata…

Ipak, bila je to i godina u kojoj smo snažnim mjerama uspjeli očuvati radna mjesta, spriječiti val stečaja i imali najveći broj zaposlenih u zadnjih 13 godina, kazao je premijer.

Naglasio je da, svjesna svih izazova, Vlada gradi solidarnu i pravednu zemlju, a politikom modernog suverenizma koristi sve snažniji položaj Hrvatske u Europi i svijetu radi ostvarivanja nacionalnih interesa i podizanja kvalitete života naših građana.

Od siječnja minimalna plaća veća za 350 kuna

Plenković je najavio da će u idućim godinama Vlada poseban naglasak staviti na demografsku revitalizaciju, kako bi Hrvatska postala vitalnije društvo koje ima budućnost.

Najavio je da će od siječnja minimalna neto plaća biti povećana za 350 kuna, s 3400 na 3 750 kuna, odnosno na 500 eura neto.

Vlada će odluku o tome donijeti u četvrtak, najavio je premijer Plenković.

Naglasio je kako tim značajnim povećanjem od 10,3 posto za 51.000 zaposlenih Vlada minimalnu plaću prvi put podiže iznad 50 posto prosječne neto plaće i iznad 60 posto neto medijalne plaće.

Prije pet godina, podsjetio je, minimalna je plaća iznosila 38 posto od prosječne.

Premijer se pohvalio i kako nam je broj zaposlenih veći za 51.000 nego lani i dosegao je 1,6 milijuna zaposlenih, što je dosad najveći broj u kolovozu iza rekordne 2008. i drugi najveći od neovisnosti.

Stopa nezaposlenosti, koja je prije pet godina bila na 13,3 posto, pala je u kolovozu na 7,3 posto, rekao je, uz ostalo, Plenković i objasnio kako je to rezultat mjera aktivne politike zapošljavanja u koju je u pet godina uloženo oko 5,5 milijarde kuna, čime je obuhvaćeno 165.000 osoba.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. studeni 2024 11:40