‘RADILI SMO TIHO...‘

Plenković o ulasku Hrvatske u čekaonicu za euro: ‘Ovo je uspjeh države koji puno znači‘

‘Mislim da ćemo euro uvesti tijekom mandata iduće vlade, a o točnom ćemo datumu govoriti kada budemo sigurniji‘
Andrej Plenković
 Bruno Konjevic/Cropix

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u petak su na konferenciji za medije konstatirali da je ulazak Hrvatske u tečajni mehanizam ERM-2 nova legitimacija zemlje te da je hrvatska reputacija na ekonomskom i financijskom planu dodatno ojačana.

"Ovo je uspjeh države u punom smislu te riječi. Ovo znači puno", rekao je premijer Plenković. "Na ovome smo radili tiho i predano te smo ojačali reputaciju Hrvatske na ekonomskom i financijskom planu. Nastavit ćemo program Vlade koji nam je omogućio da sve uvjete za ulazak ispunimo unutar predviđenom roka te usred epidemije koronavirusa. Na ulasku u eurozonu radit ćemo uključivo, kako bi se na euro mogli prilagoditi i građani i banke."

Plenković je rekapitulirao što se će se od Hrvatske tražiti prije ulaska i kada se ulazak u eurozonu može očekivati. "Pogledali smo iskustva drugih zemalja. Najbrži su bili Slovenija, Cipar i Malta koji su ušli unutar tri godine, a najduže je trebalo Litvi kojoj je trebalo 10 godina. Prognoziranje je u tom smislu nezahvalno", dodao je. "Mislim da ćemo euro uvesti tijekom mandata iduće vlade, a o točnom ćemo datumu govoriti kada budemo sigurniji, isto kao što smo o ulasku u ERM-2 govorili kada smo bili sigurni."

Ministar Marić rekao je da je projekt ulaska u tečajni mehanizam ERM-2 počeo kada je Hrvatska prije godina dana u pismu obvezala provesti 19 mjera u šest područja, uključujući i nastavak nadziranja bankarskog sustava, jačanja okvira sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, reformu upravljanja javnim sektorom s ciljem poboljšanja te rasterećenje poduzetništva.

"Obvezali smo se to napraviti do kraja lipnja i zadnju smo mjeru ispunili na vrijeme", rekao je Marić te dodao se nastavlja aktivnost zemlje u pogledu ispunjavanja Maastrichtskih kriterija za kontroliranje deficita i javnog duga te parafiskalnog rasterećenja. Marić je konstatirao da je Hrvatska 11. na popisu zemalja u kojima je rizik od pranja novca i financiranja terorizma najniži.

"Parafiskalno rasterećenje je aspekt koji više nego dobrodošao, a njega smo i predvidjeli programom. Tu ćemo se dotaknuti i stečajnog zakonodavstva, a bit će i dodatnih iskoraka zbog Covida-19. Uključene su i smjernice za poboljšanje upravljanja državnim poduzećima", rekao je Marić.

Guverner Vujčić rekao je da je su svi koji su radili na projektu zadovoljni jer je završen unutar roka. "Najveći je posao bio vezan uz ocjenu kvalitete hrvatskog bankarskog sustava", rekao je.

Vujčić je konstatirao da HNB neće mijenjati svoju tečajnu politiku te da će se taj tečaj držati stabilnim kao što se to činilo i do danas. "Drugo i vrlo važno. Ušli smo i u bankovnu uniju, zajednički sustav nadzora banaka. Imenovali smo svog člana koji je u Europskoj središnjoj banci. On tamo ima glas, a ESB preuzima nadzor svih hrvatskih banaka", dodao je.

Guverner je rekao da ulazak u tečajni mehanizam za Hrvatsku znači dodatnu sigurnost i kredibilnost. "Imat ćemo bolje uvjete financiranja, kako za državu tako i za pojedince te poduzeća. Uživat ćemo i veće povjerenje investitora. U ovom je trenutku ulazak u euro strogo ekonomska odluka. Političkog odlučivanja više nema. Čim ispunimo kriterije, ulazimo u eurozonu", dodao je.

Ministar Marić potom je upitan o rastu javnog duga i deficita zbog epidemije koronavirusa i sanacije gospodarstva. "Po pitanju deficita, mi smo ispunjavali Maastrichtski prije pojave krize. Što se tiče javnog duga, prije korone smo ispunjavali kriterij. On će sada porasti, međutim u kriteriju za javni dug postoji jedna klauzula o putanji smanjivanja. Mi smo ga smanjivali tri do četiri puta brže od onoga što kaže Kriterij. Utjecaja korone će biti, međutim mi ćemo krenuti s anuliranjem utjecaja koronavirusa pa bismo na te dvije stavke stavili kvačicu", odgovorio.

Marić je upitan i o potencijalnom rastu cijena. "Negativan utjecaj uvođenja eura je jednokratan, a jedan od njih je inflacija. Analizom smo utvrdili da su cijene u drugim zemljama koje su uvodile euro porasle 0,20 posto. Porezna je politika u našim rukama, a njome se također utječe na cijene", rekao je Marić te pojasnio kako će ići definiranje cijena:

"Danas je definiran središnji paritet. Šest mjeseci prije uvođenja eura bit će poznat fiksni tečaj. Pet mjeseci prije uvođenja eura mi ćemo uvesti dvojno iskazivanje cijena. Kada to krene, pratit ćemo razvoj događaja kako bismo neutralizirali negativno zaokruživanje cijena na gore."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 00:00