Premijer Andrej Plenković obratio se javnosti nakon jučerašnjeg sastanka Europskog vijeća, na kojem se razgovaralo o situaciji s pandemijom i raspodjeli cjepiva u zemljama EU-a.
- Najvažnija s aspekta Hrvatske bila je tema Covida-19, pokušali smo naći najveće razumijevanje država članica, da otprilike 6-7 država članica budu kompenzirane i riješe problem u dinamici isporuke, pa da se iznivelira procijepljenost. Hrvatska je dobila samo 17 posto obećanih doza AstraZenece, ujedno nitko nije mogao pretpostaviti da će doći do zastoja kada su se naručivala cjepiva. Dogodilo se da je došlo i do problema na terenu, dio ljudi nije bio spreman ni prihvatiti AstraZenecu što je dodatno zakompliciralo situaciju.
- Zaključak na tu temu je bio da se pronađe dogovor o omjeru distribucije tih 10 milijuna doza u duhu solidarnosti, što znači da će oni koji imaju manje, dobiti više - kazao je Plenković i izrazio žaljenje što sastanak nije održan u fizičkom obliku.
- Jučer se nije mogao postići dogovor, pratio sam redovito što se događa zadnjih deset dana. Da smo bili fizički u Bruxellesu, možda bi se mogli dogovoriti - istaknuo je premijer i dodao kako će Unija dopuštati izvoz cjepiva, ali će ga kontrolirati.
O navodno žestokom nastupu austrijskog kancelara je rekao:
- Nije Kurz bio nešto posebno žestok - komentirao je medijske natpise, pa dodao:
- Ja sam bio argumentiran, razgovoran, uvjerljiv. Ja nastupam onako kako treba, imam dovoljno iskustva, bitno je da ljudi shvate problem koji treba riješiti. Ono što je Pfizer obeća, to je ispunio, kao i Moderna, Problem je nastao kod AstraZenece.
Nabavljanje doza
- Hrvatska ima otprilike 4 milijuna ljudi i 3,4 miljuna odraslih. Procjena je bila da će se htjeti cijepiti 2,4 milijuna stanovnika, zaključili smo da je najbolje naručiti duplo koliko nas ima. Mi smo sad naručili 8,7 milijuna doza cjepiva. Jednom, kad nam to sve stigne, imat ćemo puno više cjepiva nego što nam treba. Zamislite scenarij da Astra nema problem, a da smo mi naručili 15 milijuna doza cjepiva, sad bi me pitali što nas je izazavalo da platimo toliko doza više. Zdravlje nema cijenu, nije u pitanju novac. Ali smo postupili po preporuci onih koji se time bave. Mi smo bili skroz realni u toj procjeni. Bitno je da kao premijer osiguram cjepiva koje će ljudi htjeti primati.
Na pitanje o mogućem poskupljenju cjepiva AstraZenece kazao je kako je Vlada RH postupila sasvim racionalno.
- Za razliku od drugih zemalja koje su dosta panično reagirale, kod nas nema panike. Postoji struka, Gledali smo što je rekla WHO i Europska agencija za lijekove. Rekli su da je korist od cijepljenja veća nego prijetnja od nuspojava. Oko 2,7 milijuna ljudi je umrlo do sada, moramo vjerovati medicini i struci.
- Kako su drugi našli novce, našli smo ih i mi. Nitko u proračunu nije imao to u planu i mislim da smo se pokazali vrlo vješti i još smo zadržali investicijski kreditni rejting. Za sve smo našli sredstva i pomažemo onima čija je poslovna aktivnost ograničena. Mi smo tu da nađemo sredstva, zato vlada i služi.
- Ugovori koji su potpisani, to je cijena koja je, ne može se mijenjati u hodu - zaključio je.
Premijer je kazao kako je do 30. 6. cilj doći do procijepljenosti od malo više od 50 posto.
- Jučer ste imali prilike vidjeti barometre. Jedino je AstraZeneca dala 25 posto od onog što su obećali. To moraju riješiti, bitno je reputacijski, brojevi su nemilosrdni. čekajte da vidimo što ćemo s manjkom, a onda ćemo gledati što s viškom. Ne bi bilo dobro da se baca cjepivo, ima onima kojima treba, globalna pandemija neće pobjeći dok se problem ne riješi skroz. Nitko nije siguran dok svi nisu sigurni.
Tužba AstraZeneci
- Nijedna zemlja sama nije sklapala ugovore. Kako se sklapalo tako se treba i reagirati. Mi smo zatražili od Komisije da dođu do rješenja. Jedan je da razgovaraju s njima, a drugi da traže pravnim putem zaštitu onog što nije ispunjeno.
- Ovo što se kod nas događa je zbog medijske slike, a ne zbog konkretnih slučajeva u Hrvatskoj. Mi smatramo da nema nijednog razloga da se stane s cijepljenjem AstraZenecom, ali ako struka kaže nešto drugo, ne vidim što bi trebalo upućivati vladu da slijedi primjer neke druge države koja možda ima neke druge motive. Možda oni imaju dovoljno nekih drugih cjepiva. Ja sam se cijepio prije dva dana i mislim da sam ok.
- Naš je stav da moramo dobiti doze koje smo tražili, ako se to ne ispuni, moramo tražiti naknadu štete. Znali su i oni to pri potpisivanju ugovora. Te doze nije lako proizvesti - zaključio je premijer.
O navodima da će se lokalni izbori odgoditi, Plenković je kazao kako su to sve izmišljene teze i kako se ne zna ni tko je to od 'preplašene ljevice' to pustio u javnost.
- Ja ću vam reći kad ćemo ih raspisati, na sjednici vlade 15. travnja. Lijepo piše da su izbori treće nedjelje u svibnju. Ne vidim da su okolnosti takve da bi bilo što trebali mijenjati. Na izmišljene teze fino kažemo, izbori će biti 16. svibnja, drugi krug 30. svibnja i ništa se neće mijenjati.
Otpisao Đurđević
O prijedlogu Zlate Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda kazao je:
- Nešto što je razvidno svakom tko je racionalan da ide krivo, ne može završiti dobro. Samu sebe je pustila da bude kandidat u nezakonitoj proceduri. Ima čudna shvaćanja, smatra da bi kao profesor prava trebala tumačiti pravne norme. Ona može imati mišljenje, a pravne norme tumači Ustavni sud. Propustila je natječaj, a sada ide s izmjenama da je prihvaćanje predsjednikove ponude ne diskreditira. Tko hoće biti predsjednik Vrhovnog suda, mora poštivati zakone i tu je za nas završena priča. Jedna stručnjakinja je prihvatila biti kandidat u nezakonitoj proceduri i tu je cijeli 'point'. Ne može se oprostiti. Ne dekuražiram ja, samo kažem politički stav. Ona se sama diskvalificirala, većina ju neće podržati. Nema sukoba, nema dvije strane u rovovima od kojih svatko hoće svog. HDZ nema svog kandidata, zato i postoji javni poziv, a onda predsjednik RH pita za mišljenje i odabere nekoga od njih, a onda kaže neću, pišite novi natječaj. Nemam ništa protiv prof. Đurđević. Tako se sad dogodilo, ona neće biti predsjednica Vrhovnog suda, bit će netko drugi i doviđenja. Ova tema nije bila nužna za hrvatsku političku scenu. Sukoba nema, teza da se nekoga ne želi izabrati je smiješno. Ta teza o šapi HDZ-a na pravosuđu je totalno politizirana, da je HDZ tako utjecajan na pravosuđa, valjda ne bi bilo ovakvih presuda. Ja recimo prije nisam čuo za suce u Osijeku. Stvara se površna slika i horizontalno blaćenje, kao da svi suci u Hrvatskoj ne vrijede. Ako ima korumpiranih, treba se ispitati i razriješiti.
- Šuplje teze da će ta jedina osoba provesti reformu pravosuđa je boza. Nije istina. Tko god o tome piše zakapa se. Koji je to predsjednik Vrhovnog suda u RH u zadnjih 30 godina zapamćen kao reformator pravosuđa. To se ne radi kroz pamfletiranje, boze i šuplje priče. Pitajte nekog od sudaca tko će to provesti. To jednostavno nije realno - zaključio je.
- Nije ništa osobno, ni loše. Ona je sigurno ugledna profesorica, ali u ovoj situaciji napravila je neke krive izbore - kazao je i dodao kako Milanović dosad nije nikakav kontakt ni namjeru pokazao za razgovorom.
- Grbin je rekao čak 'što ga briga za zakon'. Zamislite da je to rekao netko iz HDZ-a. A ovo je ispala k'o mala šala, pa šta sad. Da nije smiješno, bilo bi tragično - kazao je i dodao da ako ide neki drugi natječaj, može se javiti tko god želi i tko ima uvjete i ambiciju.
Kazao je i kako će prdsjednik Vrhovnog suda biti sigurno netko treći, ni Đurđević ni dosad predloženi kandidati.