NA KORAK DO ŠTRAJKA

Plenković ne popušta, sprema se novi kaos: ‘Pa sjetite se prošle godine, još se nismo oporavili...‘

Novi sudački štrajk postaje sve izvjesniji, odvjetnici se nadaju da će pravladati razum

Andrej Plenković, Radovan Dobronić.
 

 Damjan Tadic/Cropix

Suci su na korak do štrajka, a srijeda je, kako su to najavili priopćenjem o odbijanju ponude Ministarstva pravosuđa i uprave, dan konačne odluke. Udruga hrvatskih državnoodvjetničkih dužnosnika (UHDD) dobila je istu ponudu kao i suci - umjesto tražene indeksacije plaća (njihovo vezivanje uz prosječnu plaću u Hrvatskoj) materijalna prava, što znači božićnicu, regres, dar za djecu... a hoće li je prihvatiti, odlučuje se također u srijedu.

- Na sastanku Upravnog odbora izjasnit ćemo se o ponudi Ministarstva - kaže predsjednica UHDD-a Anita Kalajžić, napominjući da će se nakon sastanka znati odgovor i na pitanje je li štrajk opcija i državnim odvjetnicima.

Povećanje od 698 eura

- Udruga hrvatskih sudaca (UHS) traži reformu sustava prihoda koja, uz materijalna prava, uključuje indeksaciju i razradu koeficijenata, kao trajno zakonsko rješenje, kakvo je sugerirala i Europska komisija - kaže se u priopćenju UHS-a koji potpisuje glasnogovornica Udruge, sutkinja Ivana Bilušić, i demantira tvrdnju Ministarstva pravosuđa i uprave da bi se zakonskim izmjenama primanja sudaca povećala za 698 eura neto. Suci kažu da je Ministarstvo došlo do toga iznosa jer izračun temelje na pogrešnoj pretpostavci (ili računici) da su u prvoj fazi sucima primanja povećana za prosječnih 583 eura neto.

- Početkom prošle godine UHS je od Ministarstva zatražila povećanje plaće od 600 eura neto uz daljnju zakonsku regulaciju primanja. Uz obećanje kako će se druga dva koraka ostvariti do kraja 2023., suci su pristali na prosječno povećanje od kompromisnih 513 eura - kaže se u priopćenju i navodi da je neistina kako se išta ozbiljno započelo raditi na indeksaciji i stupnjevanju sudačkih plaća. Ipak, suci kažu da su i dalje otvoreni za obećani sastanak kod premijera, "kako bi usuglasili konstruktivno rješenje".

Posljedice prošlog štrajka

Nakon sudaca oglasilo se i Ministarstvo pravosuđa s informacijom da je prijedlog koji su suci odbili jedini koji Vlada sada može ispuniti, a on bi na mjesečnoj razini sucima značio povećanje od dodatnih 115 eura neto. Radi se o uvođenju božićnice, regresa, uskrsnice, darova za djecu, sistematskog pregleda, a sve u visini ugovorenoj za državne službenike i namještenike.

Novi sudački štrajk postaje sve izvjesniji, to prije što su suci već donijeli odluku da počinje 22. siječnja i o tome poslali obavijest članovima UHS-a, da bi potom sami sebe demantirali, no pitanje je koliko će ovaj put imati podršku kolega i javnosti.

- Naš je stav kao i prije, na prvom nam je mjestu interes stranaka koje trebaju dobiti pravnu zaštitu. Unazađeni smo i osjećaju se posljedice štrajka u svibnju prošle godine - kaže predsjednik Hrvatske odvjetničke komore (HOK) Robert Travaš, napominjući da su odvjetnici za to da se poboljša materijalni status sudaca, ali dogovorom i bez posljedica za stranke.

- Bojimo se da bi se mjere upozorenja odrazile na prava stranaka i bilo bi dobro, ako bi se u njih išlo, da se unaprijed zna što one sadrže i što znače - napomenuo je Travaš, podsjetivši kako su za prošlog štrajka suci govorili da će rješavati hitne predmete, a onda je svatko po svome tumačio što je hitno.

Manja ažurnost

U svibanjskom štrajku suci su unaprijed bili najavili da njihove mjere upozorenja znače da se neće raditi u e-spisu, provoditi registracija novih pravnih subjekata, rješenja o nasljeđivanju, razvodi brakova, ali da će se raditi na svim hitnim predmetima.

Za sada se još uvijek ne može točno reći kakve su posljedice toga štrajka, no prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave na kraju 2023. godine neriješeno je bilo 473.109 predmeta, što je za 20.259 neriješenih predmeta više nego na kraju 2022. godine, ali je u istoj godini zabilježen i veći priljev.

- Prije štrajka zabilježena je visoka ažurnost na sudovima od 107 posto odnosno sudovi su riješili 20.089 predmeta više nego što su zaprimili, dok je krajem kolovoza, odnosno nakon završetka štrajka, stopa ažurnosti smanjena na 72 posto, odnosno sudovi su imali 14.515 riješenih predmeta manje u odnosu na primljene. Na kraju godine zabilježeno je 17.036 riješenih predmeta manje u odnosu na primljene - podaci su Ministarstva pravosuđa.

Najviše zaostataka zbog štrajka bilo je na najvećem sudu - Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, no odlukom predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića njihovi su zaostaci bili delegirani sudovima u zagrebačkom prstenu koji su ih pomogli riješiti.

Nezakonit štrajk

Budući da je postalo vrlo izvjesno da će suci ponovo u štrajk, opet se otvorilo pitanje može li on biti zakonit i ustavan. Profesor radnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Viktor Gotovac odgovara negativno.

- Suci ne bi mogli ispuniti kriterije koje zakon postavlja, a to je da ga organizira sindikat. Suci mogu prosvjedovati, izražavati svoje stavove, ali ne kroz štrajk. Čuo sam da se suci pozivaju na praksu iz Slovenije što je potpuno pogrešno i da su se interesirali, vidjeli da slovenski suci imaju odredbu iz bivše Jugoslavije koja dopušta da štrajk organiziraju i grupe radnika - kaže Gotovac, dodajući da naši suci nisu radnici i zato ne mogu imati sindikat.

Ističe da su suci dužnosnici i njihov je štrajk isto što bi bio štrajk saborskih zastupnika ili Vlade. Po Gotovcu bi se štrajk sudaca mogao osporavati, ali bi o tome odlučivao županijski, a potom Vrhovni sud, što je karikaturalno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. prosinac 2024 22:38