POMOĆ GOSPODARSTVU

Plenković najavio nove mjere, Marić otkrio koliko je koronakriza koštala Hrvatsku

Hrvatska je poduzela nacionalne mjere pravovremeno, poručio je sa sjednice Vlade prmijer

Piše:

Hina, Jutarnji HR

Objavljeno: 03. rujan 2020. 11:47

Zagreb, 030920.
Markov trg.
Banski dvori.
Redovita sjednica vlade.
Na fotografiji: Andrej Plenkovic, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Goran Mehkek/Cropix

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je najavio da će Hrvatski zavod za zapošljavanje u ponedjeljak donijeti odluke o nastavku mjera pomoći gospodarstvu zbog koronakrize, koje uključuju nastavak potpore za očuvanje radnih mjesta i osiguranje likvidnosti te Covid kredite.

Ustvrdivši da je vlada svojim dosadašnjim mjerama omogućila zadržavanje radnih mjesta, očuvanje likvidnost i sprječavanje značajnijeg povećanje broja nezaposlenih za što je ukupno isplaćeno 6,3 milijarde kuna, najavio je nastavak mjere sufinanciranja skraćenog radnog vremena od maksimalno dvije tisuće kuna po radniku uz pripadajuće doprinose, kao i produžetak mjera za mikropoduzetnike do 31. prosinca, također iznosi 2.000 kuna po radniku, ako je poduzetnik imao pad prometa veći od 50 posto

Ta se mjera, rekao je, odnosi na sve sektore gospodarstva i uključuje otpis pripadajućih doprinosa.

Za djelatnosti koje su posebno ugrožene, potpora od 4.000 kuna po radniku nastavit će se do 31. prosinca ove godine, rekao je Plenković. Spomenuo je pritom da se to posebno odnos na prijevoz putnika, ugostiteljstvo, turoperatore i poduzetnike vezane uz rekreaciju, kulturne, poslovne i sportske događaje, ako su imali pad prometa veći od 60 posto. I ta potpora uključuje otpis doprinosa na plaće.

Osim za ugrožene djelatnosti, mjera od 4.000 kuna omogućit će se i poduzetnicima i djelatnostima koje budu zatvorene odlukama lokalnih ili nacionalnog stožera civilne zaštite, rekao je Plenković.

Sve te mjere će po njegovim riječima do kraja godine zajedno koštati oko 800 milijuna kuna i financirat će iz državnog proračuna, ali dio sredstava bit će kompenziran iz europskih fondova i to kako iz postojeće financijske perspektive, tako pro futuro iz zajmova SURE programa, a dio iz iz budućih programa, primjerice Fonda za oporavak i otpornost.

Ujedno je najavio nastavak izdavanja "Covid" kredita putem HAMAG-BICRO-a i programa HBOR-a.

- Hrvatska je poduzela nacionalne mjere pravovremeno. Nismo čekali da se na razini EU usvoje pravni akti, nađu sredstva pa da kasnije krenemo s implementacijom. Reagirali smo na vrijeme i zato u krizi nismo imali toliku nezaposlenost. Aktivnosti koje radimo sada su na tragu takve politike vlade i nadam se da ćemo mjere raspraviti sa socijalnim partnerima, predstavnicima sindikata i udruge poslodavaca, da ćemo nastaviti s mjerama za likvidnost poduzetnika i putem HAMAG BICRO-a i programa koje ima Hrvatska banka za obnovu i razvitak. To je cilj investicija, poticanja gospodarstva, brzog apsorbiranja sredstava.

Izvijestila nas je ministrica Tramišak da smo ugovorili više od 100 posto ukupnoga iznosa aktualne financijske perspektive, 101 posto je ugovoreno. Mislim da su ovo važne poruke uoči političke i ekonomske jeseni na način da svi mogu planirati svoje aktivnosti s okvirima koje su poznati.

Zahvaljujem ministru Fuchsu što radi s kolegama i stručnjacima za omogućavanje školske godine. Važno je da omogućimo uz sve mjere koje poduzimamo sukladno preporukama HZJZ početak školske godine od najmanjih pa do fakulteta - kazao je premijer Plenković.

Marić: Korona nas je do sada stajala više od 11 milijardi kuna

Koronakriza je Hrvatsku do sada stajala preko 11 milijardi kuna od čega je više od pola otišlo za mjere potpore za očuvanje radnih mjesta, za što je do sada potrošeno više od šest milijardi kuna, rekao je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić, dodavši i da su moguće nove mjere za spas posrnulih dijelova gospodarstva.

"Ne možemo zanemariti ni čitav niz dodatnih rashoda, poglavito u sektoru zdravstva za borbu protiv pandemije. Imali smo i druge izdatke koje nismo planirali, kako za lokalnu samoupravu tako i za HZZO i ostale enetitete gdje smo rekli da ćemo im olakšati barem likvidnosno ovu situaciju", kazao je Marić

Ukazao je i na manjak na prihodnoj strani proračuna, zbog pada gospodarske aktivnosti koji je, kako je rekao, imao neminovan efekt na prikupljanje prihoda proračuna, poglavito PDV-a ali i ostalih.

Prema njegovim riječima, od početka godine do kraja kolovoza manjak poreznih prihoda u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje je oko 12 posto, a doprinosa između 9 i 10 posto.

"Sedmi i osmi mjesec nisu bili toliko loši, međutim protekla dva tjedna, poglavito u segmentu turizma, vidimo pad vrijednost, što vidimo kroz fiskalizirane račune, a sada smo na razinama ispod 50 posto. Do tada smo bili na razinama između 65 i 70 posto prošlogodišnjeg iznosa", istaknuo je ministar.

Podsjetio je i na mjere olakšavanja poreznim obveznicima, mjere odgode odnosno oprosta poreznih dugovanja za što je izdvojeno oko 5,3 milijardi kuna.

Vlada, kako je rekao, očekuje da će polovica tog iznosa biti u otpisu, a za sada je otpisano između 2,3 i 2,4 milijarde kuna.

"Sve skupa, kada to zbrojite dolazimo do 21 milijarde kuna", kazao je Marić dok je eventualne nove mjere za spas pojedinih dijelova gospodarstva prokomentirao "ovisno o razvoju situacije, sukladno mogućnostima i našim promišljanjima nove ćemo mjere stavljati u funkciju".

"Cijelo vrijeme smo konzistentni, očuvanje radnih mjesta je prioritet", rekao je Marić.

Govoreći o ovrhama, naglasio je da to nije samo pitanje pravo dužnika nego da se mora razmišljati i o pravima vjerovnika i općenito očuvanja financijske discipline i reda u državi.

Novi ovršni zakon po Mariću bi, trebao biti usmjeren prema tome da se prevenira nastajanje dodatnih slučajeva koje smo imali proteklih godina.

"Međutim, ne možemo zanemariti situaciju koju sada imamo, sa vjerovnicima smo započeli već neke razgovore i oni trebaju također pokazati dobru volju", kaže Marić.

Otkrio je i da bi se u iduća dva tjedana trebale usvojiti smjernice ekonomske i fiskalne politike a gdje će biti ažurirana i projekcija BDP-a za ovu godinu. Procjena pada će biti nešto bolja od dosadašnjih predviđanja od 9,4 posto, dodao je. (Hina)

Božinović: Poslovnim subjektima i ugostiteljima 1442 upozorenja

Potpredsjednik Vlade Davor Božinović izvijestio je u četvrtak da su u proteklom tjednu izdana 1442 upozorenja poslovnim subjektima i ugostiteljima zbog nepridržavanja epidemioloških mjera te prijavljena 303 okupljanja s više od sto sudionika.

U proteklom razdoblju izvršena su 28.024 obilaska poslovnih subjekata, otvorenih javnih prostora i ugostiteljskih objekata i izdano 1442 upozorenja, što je povećanje u odnosu na prethodno razdoblje, izvijestio je Božinović na sjednici Vlade.

Voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite rekao je i da su putem županijskih centara u proteklom tjednu prijavljena 303 okupljanja s više od sto sudionika zbog čega je izdano 47 upozorenja.

Kako bi se rasteretile epidemiološke službe od 1. rujna ponovno je u funkciji broj 113 koji građani mogu zvati u slučaju sumnje na koronavirus te dobiti potrebne informacije.

Od zadnje sjednice Vlade Stožer je donio odluke o uvođenju nužnih epidemioloških mjera na prijedlog 11 županija koje se većinom odnose na ograničavanje broja osoba na svečanostima i proslavama, zabranu posjeta domovima za starije i drugim ustanovama socijalne skrbi, održavanja sportskih natjecanja bez gledatelja i obavezno korištenje maski u zatvorenim prostorima.

Te mjere donesene su na prijedlog županijskih stožera Zadarske, Međimurske, Dubrovačko-neretvanske, Brodsko-posavske, Virovitičko-podravske, Šibensko-kninske, Varaždinske, Splitsko-dalmatinske, Koprivničko-križevačke, Požeško-slavonske i Sisačko-moslavačle županije.

Uz to, do 15. rujna odlukom je produžena privremena zabrana prelaska prekograničnih prijelaza RH za sve građane država koje nisu članice EU.

U organizaciji Ravnateljstva civilne zaštite sutra se planira održavanje koordninativnog sastanka s načelnicima županijskih stožera civilne zaštite radi razmjene informacija o trenutačnoj epidemiološkoj situaciji, rekao je Božinović. (Hina)

Vezane vijesti