PLENKOVIĆ NA POČETKU SJEDNICE VLADE O OPTUŽBAMA IZ BiH 'Ne zaslužuju nikakve komentare osim riječi besmislica, manipulacija i zlonamjerna tvrdnja'

Za Program potpore proizvođačima šećerne repe 60 milijuna kuna

Vlada je u petak usvojila Program potpore za proizvođače šećerne repe za razdoblje od 2019. do 2021. godine, koji je ukupno vrijedan 60 milijuna kuna, a cilj mu je čuvanja proizvodnje te opstojnosti industrije šećera.

"Slijedom ukidanja proizvodnih kvota za šećer nastali su novi poremećaji na ovom tržištu i smanjen je interes proizvođača šećerne repe za sadnjom, što negativno utječe i na plodnost poljoprivrednog zemljišta i na opstojnost izvozne šećerne industrije, odnosno triju šećerana koje se nalaze u potpomognutim područjima", istaknula je državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković.

Stoga je, kaže, Ministarstvo poljoprivrede izradilo prijedlog programa potpore za sektor šećera, u kojem će sudjelovati 840 proizvođača, uz uvjet da su u upisniku poljoprivrednika i da su dionici proizvodno vezanih potpora.

"Program je vrijedan 60 milijuna kuna, godišnje 20 milijuna kuna i financirat će se iz pozicija Ministarstva poljoprivrede", kazala je Vučković.

U obrazloženju odluke o donošenju programa podsjeća se kako je ulaskom u Europsku uniju Hrvatska ušla u sustav proizvodnih ograničenja u sektoru šećera.

Europska komisija dodijelila je Hrvatskoj nacionalnu proizvodnu kvotu za proizvodnju šećera, a usporedo s primjenom sustava proizvodnih ograničenja započinje i trend smanjenja površina zasijanih šećernom repom.

Sustav proizvodnih ograničenja u sektoru šećera bio je u primjeni do 1. listopada 2017., ali se trend smanjenja površina zasijanih šećernom repom nastavio i u tržišnoj 2018./2019. godini je proizvodnja šećera iz šećerne repe dosegnula najniže brojke.

Glavni razlog smanjenja proizvodnje, kako se navodi u obrazloženju, leži u padu cijena šećera na europskom tržištu zbog ukidanja ograničenja proizvodnje, što je dovelo i do narušavanja tržišta i disbalansa u sektoru te rezultiralo padom interesa proizvođača za sjetvu šećerne repe, na što uvelike utječu i manje cijene koje mogu ponuditi domaći proizvođači šećera, pa se proizvođači okreću proizvodnji manje zahtjevnih kultura.

Stoga postoji bojazan u odnosu na mogućnost potpunog prestanka proizvodnje šećerne repe i zatvaranja šećerana što bi imalo dalekosežne posljedice na zaposlenost u manje razvijenim ruralnim područjima Slavonije i Baranje gdje se odvija najveći dio proizvodnje šećerne repe.

S obzirom da je godinama šećer jedan od najvažnijih hrvatskih izvoznih poljoprivrednih proizvoda, bez vlastite proizvodnje bi došlo bi do veće ovisnosti o uvozu i rasta cijena šećera u maloprodaji.

Stoga je cilj potpore zadržati interes proizvođača za bavljenje proizvodnjom šećerne repe, što je značajno ne samo zbog zadržavanja proizvodnje šećerne repe i opstojnosti industrije šećera već i zbog plodoreda i održavanja plodnosti poljoprivrednog zemljišta, ističu iz Ministarstva.

Marić: Odluka o Uljaniku bit će dijelom politička, ali prvenstveno ekonomsko-financijska

Odluka o Uljaniku jednim će dijelom biti i politička, ali prvenstveno ekonomsko-financijska, rekao je u petak ministar financija Zdravko Marić, koji nakon poraznih brojki postavlja pitanje koji je danas značaj hrvatske brodograđevne industrije?

"Ima i političke odluke u cijelom tom procesu odlučivanja, ali ja je prije svega vidim isključivo kao ekonomsko-financijsku, jer s jedne strane imamo 3,1 milijardu kuna koju smo do sada platili na ime protestiranih jamstava, a kada tome pridodate sve ono što je u 25 godina plaćeno za ukupnu brodograđevnu industriju, ovakvu kakvu imamo u smislu najvećih brodogradilišta, iznos se penje na 35 milijardi kuna. Postavljam pitanje i sebi i drugima, koji je značaj brodograđevne industrije?", rekao je Marić u petak uoči sjednice Vlade.

Na pitanje kada će prezentirati analizu poslovanja Uljanika, ministar Marić kazao je da će se nešto prezentirati već danas, a većina idući tjedan.

Rekao je da se u ovom trenutku jedino može pričati o egzaktnim brojkama, odnosno onom što je plaćeno po protestiranim jamstvima.

"Krajem prošle godine iznos je bio 2,45 milijardi kuna, a nažalost ove se godine očekuje, u skladu sa svim tim ugovornim obvezama i ugovorima o jamstvima, da će doći do daljnjeg povećanja. Dakle prvo je bila brojka od 2,8 milijardi, a sada je 3,1 milijardu kuna. U tih 3,1 milijarde, od onih ukupnih 4,3 milijarde kuna je dio plaćenih kamata , što zateznih što redovnih, tako da prema našim ocjenama i očekivanjima taj iznos može porasti za još 300 do 500 milijuna kuna", rekao je Marić.

Ponovio je kako je važno spasiti dio jamstava vezan uz izgradnju jaružara, s obzirom da je u stanju visoke gotovosti.

Na pitanje novinara što će odgovoriti premijeru Plenkoviću kada ga ovaj pita je li iznos koji je iskalkulirao previše da se ide u Debeljakov model restrukturiranja, odgovorio je da s premijerom ima konstantnu internu komunikaciju a da će se na vrijeme iskomunicirati sve ono što je u interesu javnosti.

Saboru upućen novi zakon o zemljišnim knjigama

U saborsku proceduru Vlada je sa sjednice u petak uputila novi prijedlog zakona o zemljišnim knjigama kojim će se, istaknuo je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, pojednostaviti postupanje u zemljišnim knjigama što bi, uz propisivanje rokova, trebalo dovesti do bržeg postupanja u zemljišnim knjigama.

Predloženim zakonom definiraju se novi poslovni procesi i instituti zemljišnoknjižnog prava u svrhu uspostave modernog, efikasnog i transparentnog sustava vođenja zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka u elektroničkom obliku.

Pojednostavljenjem procesa uskladit će se i veći broj zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka, čime će se povećati pravna sigurnost u postupanju s nekretninama. To je, ističe Bođnjaković, važno kako za građane tako i za investitore koji žele ulagati u Hrvatskoj.

Sadašnji zakon u deset godina imao je devet izmjena i dopuna, koje su sve implementirane u novi zakon, a kao dodanu vrijednost novi zakon nudi daljnji normativni okvir za potpunu digitalizaciju zemljišnih knjiga, dodao je.

Novi zakon, naglasio je, nudi brze rokove postupanja, što trenutačno nije propisano zakonom te se sada cijeli zemljišnoknjižni postupak određuje kao hitni postupak te se propisuje rok za donošenje rješenja za svaki upis.

Tako je za redovne postupke (primjerice uknjižba prava vlasništva, uknjižba založnog prava, hipoteka) rok za donošenje rješenja 15 dana.

Mijenja se i rok za valjanost punomoći tako da se isti određuje danom sklapanja ugovora, a ne od podnošenja prijedloga, slijedom čega stranka ne mora priložiti novu punomoć ili nadovjeravati ugovor, čime se smanjuje broj pojedinačnih ispravnih postupaka, kao i troškovi strankama.

Za 160 katastarskih općina za koje se ne vode zemljišne knjige propisan je petogodišnji rok za osnivanje zemljišnih knjiga, odnosno rok od tri godine za osnivanje zemljišnih knjiga za one katarske općine u kojima se vodi polog isprava ili kartoni zemljišta od dana stupanja na snagu zakona.

Uvodi se i elektronički vođena zbirka isprava i elektronički spis, a komunikacija između tijela sudbene i upravne vlasti sa zemljišnoknjižnim sudovima vodit će se isključivo elektroničkim putem.

Propisuje se i obveza skeniranja ulaznih dokumenata, čime se ostvaruje pretpostavka za elektroničko vođenje zbirke isprava odnosno potpuno digitalnu arhivu.

Za Državni inspektorat zakup, a potom i kupnja Inine zgrade u Šubićevoj

Državni inspektorat, koji će s radom započeti 1. travnja, radit će u zgradi Ine u Šubićevoj, koju će država zakupiti do kraja ove godine, a tada i kupiti od Ine, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada.

Vlada je, naime, dala suglasnost Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta da s Inom sklopi ugovor o zakupu poslovnog prostora u sklopu Inine poslovne zgrade u Šubićevoj, a za potrebe smještaja Državnog inspektorata i drugih tijela.

Prema toj odluci Vlade, zgrada Ine (odnosno zagrada Ina Naftaplina) u Šubićevoj treba se početi koristiti od 1. travnja kao uredski prostor za obavljanje poslova Državnog inspektorata te ostalih tijela.

Ugovor o zakupu sklopit će se na određeno vrijeme, od 1. travnja do 31. prosinca ove godine, a ugovorne strane - Republika Hrvatska i Ina, će nakon isteka ugovora o zakupu pristupiti kupoprodaji tog prostora, istaknuo je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.

Kako se obrazlaže u Vladinoj odluci ugovorom o zakupu država i Ina ujedno "suglasno izjavljuju namjeru da do 31. prosinca 2019. godine sklope kupoprodajni ugovor za kupnju navedenog poslovnog prostora, prema tržišnoj vrijednosti nekretnine (fer vrijednosti), a koja će se utvrditi sukladno posebnim propisima kojima se uređuje procjena vrijednosti nekretnina".

Novac za plaćanje zakupnine osiguran je u proračunu Državnog inspektorata, na aktivnosti administracija i upravljanje, rekao je ministar Horvat, ne iznoseći na sjednici Vlade koliki će biti trošak zakupa Inine zgrade u Šubićevoj.

Inače, u zgradi Ine u Šubićevoj je 8. listopada 1991. održana povijesna sjednica Hrvatskog sabora na kojoj je jednoglasno donesena Odluka o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

Registar stvarnih vlasnika tvrtki bit će javno dostupan

Vlada je Saboru na donošenje uputila izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma prema kojima će registar stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj biti javno dostupan.

Javnosti će biti dostupni podatci o fizičkim osobama koje su stvarni vlasnici pravnih subjekata, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić.

Europske direktive omogućuju zemljama članicama da registar stvarnih vlasnika otvori javnosti, uz uvjet registracije putem interneta i plaćanja naknade, koja ne smije premašivati administrativne troškove stavljanja informacije na raspolaganje, uključujući i troškove održavanja i daljnjeg razvoja registra, objašnjava ministar, najavljujući da će to do kraja ove godine biti propisano pravilnikom o registru stvarnih vlasnika.

Kao važne novine izdvaja da se uvode i novi obveznici provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma - pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanjem skrbničke usluge novčanika radi držanja, pohrane i prijenosa virtualnih valuta.

Novost je i da se kod provođenja mjera dubinske analize stranke od strane banaka i drugih obveznika propisuju novi čimbenici rizika koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, kao što su recimo transakcije povezane s naftom, oružjem, plemenitim kovinama, duhanskim proizvodima i drugo.

Saboru upućen prijedlog zakona koji regulira boravak na području država članica EPG-a

Vlada je na sjednici u petak u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora (EPG) i članovima njihovih obitelji kojim se regulira njihov privremeni i stalni boravak na području država članica EGP, ali i Norveške, Lihtenštajna, Islanda i Švicarske, a sadrži i odredbe kojima se, kako bi se izbjeglo da državljani Velike Britanije i Sjeverne Irske u trenutku izlaska iz EU ostanu nereguliranog statusa, predlaže da zadrže status koji će imati u trenutku britanskog izlaska iz EU.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naveo je da se predloženim zakonom propisuju uvjeti za reguliranje privremenog i stalnog boravka državljana država članica EGP-a i članova njihovih obitelji, kao i prestanka privremenog i stalnog boravka te se propisuje postupak kod zamjene, gubitka i nošenja boravišne iskaznice za državljane članica EPG-a.

Definiraju se i uvjeti za prestanak zakonitog boravka državljana država članica EPG-a, kao i ograničenje kretanja, smještaj u Prihvatni centar za strance te prisilno udaljenje iz Republike Hrvatske.

"Kako bi se izbjeglo - s obzirom na da pregovori oko brexita još traju - da državljani Velike Britanije u trenutku izlaska iz EU ostanu nereguliranog statusa, predlažu se i odredbe kojima bi se osiguralo zadržavanje njihovog aktualnog statusa", rekao je Božinović.

Prijedlogom je propisano da će oni zadržati privremeni odnosno stalni boravak koji će imati u trenutku izlaska Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz EU te se propisuje obveza da u određenom roku ishode nove dozvole boravka, sukladno posebnom propisu, a kako bi se navedenoj kategoriji i nadalje omogućio nesmetan boravak i rad u Hrvatskoj te olakšalo nošenje s negativnim posljedicama neuređenog izlaska, objasnio je ministar.

Prihvaćen program zbrinjavanja stanovnika porušenih zgrada nakon poplave u Hrvatskoj Kostajnici

Vlada je na sjednici u petak prihvatila program zbrinjavanja stanovnika zgrada i uklanjanja ostataka porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada koje su uništene ili oštećene zbog klizanja tla na području Hrvatske Kostajnice u ožujku prošle godine.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar istaknuo je kako će se temeljem ovog programa obiteljima - čije su kuće i stanovi srušeni ili oštećeni prije godinu dana - omogućiti da prije Uskrsa uđu u svoje nove domove.

Ovo je prva Vlada koja se sustavno bavi rješavanjem problema klizišta, istaknuo je navevši da je, osim za rješavanja stambenog pitanja oštećenih u klizištu, osiguran i novac za sanaciju klizišta.

Današnjom odlukom Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja zaduženo je i da u roku od tri mjeseca izradi i Vladi dostavi program zbrinjavanja stanovnika zgrada i uklanjanja ostataka porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada koje su uništene ili oštećene zbog klizanja tla i za druga područja u Hrvatskoj.

Osnovano Nacionalno vijeće za zaštitu na radu

Vlada je, sukladno Zakonu o zaštiti na radu, osnovala Nacionalno vijeće za zaštitu na radu koje će pratiti, analizirati i ocjenjivati sustav i politiku zaštite na radu i o svojim nalazima i ocjenama izvješćivati Banske dvore te predlagati potrebne promjene.

Vijeće ima sedam članova - dva predstavnika koje predlaže ministar rada i mirovinskog sustava, jednog predstavnik kojeg predlaže ministar zdravstva i po dva predstavnika poslodavaca i radnika koje predlažu reprezentativne udruge poslodavaca i radnika više razine prema posebnom propisu.