SUDIONIK MEĐUNARODNE KONFERENCIJE

PLENKOVIĆ 'Model uređenja odnosa između Hrvatske i crkava te vjerskih zajednica omogućio je konsenzus u poštovanju slobode savjesti i vjere'

 Goran Mehkek / CROPIX

Premijer Andrej Plenković istaknuo je u utorak na Međunarodnoj konferenciji "Ljudsko bratstvo - temelj sigurnosti i mira u svijetu“ kako je model uređenja odnosa između Hrvatske i crkava te vjerskih zajednica omogućio konsenzus u poštovanju slobode savjesti i vjere te dijalog i suradnju bez obzira na vjersku opredijeljenost.

Plenković je na otvorenju konferencije zahvalio Ligi muslimanskog svijeta RABITA-e i Mešihatu islamske zajednice u Hrvatskoj te Hrvatskoj biskupskoj konferenciji na organizaciji skupa za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, koji poziva na zajedništvo i dijalog kao neizostavni i temeljni preduvjet dobrih odnosa.

Podsjetio je kako su na današnji dan prije godinu dana papa Franjo i veliki imam kairskoga Sveučilišta Al-Azhar potpisali Povelju o ljudskom bratstvu kojom se sve vjernike, njihove religije i sve ljude dobre volje poziva da njeguju bratske odnose međusobnim upoznavanjem i dijalogom te na suradnju u očuvanju mira u svijetu i stvaranju pravednijeg društva.

"Ta misao ocrtava društvenu zbilju da je u globaliziranom svijetu uvažavanje pluralnosti, postupanje s heterogenošću te vjerskom i kulturnom raznolikošću ključan izazov. Hrvatska se zalaže za sveobuhvatnu obvezu poštovanja i zaštite ljudskog dostojanstva", rekao je Plenković i dodao kako hrvatski Ustav uključuje obvezu poštovanja i zaštite vjerskih sloboda.

Kroz dijalog promicati najviše standarde vjerske tolerancije

Vlada vodi konstruktivan dijalog sa svim crkvama i vjerskim zajednicama u Hrvatskoj, posebno s Katoličkom crkvom kao najvećom i najznačajnijom vjerskom zajednicom, a istodobno potiče dijalog među pripadnicima različitih vjerskih zajednica radi daljnjeg razvoja razumijevanja i međureligijske suradnje, istaknuo je Plenković.

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, ujedno i pokroviteljica skupa, rekla je kako je Hrvatska ove godine srce europskoga političkog života, a to je prilika da se predstavi europskoj političkoj obitelji i cijelom svijetu kao država koja poštuje i promiče najviše standarde vjerske tolerancije i izgradnje čvršćih i boljih međuvjerskih veza temeljnih na duhu razumijevanja i solidarnosti.

"Ponosni smo što je naše iskustvo pozitivan primjer kako postići i održavati međusobno razumijevanje i povjerenje u društvu", rekla je i podsjetila kako je prije četiri godine obilježena 100. obljetnica pravnoga i institucionalnog priznanja Islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj, što je bio velik događaj za muslimane koji ističu pripadnost hrvatskome kulturnom krugu i domovini.

Istaknula je kako moramo biti snažni i složni u osudi zločina u prošlosti te ne dopustiti da se oni ikada više ponove. Ipak, i danas u svijetu bjesne ratni sukobi, rekla je i osudila svako nasilje, pogotovo nad ženama, djecom i nemoćnima, jer je ono suprotno svakom vjerskom nauku.

"Nužno je jačati snagu duha, praštanja i razumijevanja jer će inače ljudski rod biti zajednica bez poštovanja i razumijevanja i mogućnosti uspostave trajnog mira", poručila je hrvatska predsjednica.

Islamska zajednica integrirana u hrvatsko društvo

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković ocijenio je da će konferencija dati snažnu potporu daljnjem osnaživanju kršćansko-islamskih odnosa. Podsjetio je kako islam i kršćanstvo dijele 14 stoljeća zajedničke povijesti, koja je često bila složena i nemirna, prožeta sukobima, uglavnom zbog predrasuda koje su počivale na neznanju i iskrivljenim slikama jednih o drugima.

Istaknuo je kako Islamska zajednica u Hrvatskoj ima dugu povijest te kako je prije 104 godine u Hrvatskome saboru donesen Zakon o priznanju islamske vjeroispovijesti. Hrvatska je danas, pak, uz Austriju, jedina europska zemlja koja s Islamskom zajednicom ima pravno uređene odnose.

Imamo potpisane ugovore kojima se definiraju status i prava i time je Islamska zajednica potpuno integrirana u hrvatsko društvo. "Danas, kada smo svjesni promjena koje pogađaju muslimanski svijet, upravo hrvatski model zajedničkog života treba biti jedan od provedivih modela za druge europske zemlje", ocijenio je Jandroković.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 12:47