Kad je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković tijekom boravka na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji ustvrdio da "danas nitko ne kupuje novine, ne sluša radio niti gleda televiziju", novinar The Guardiana Jakub Krupa, koji je pratio njegov govor, napisao je u blogu uživo da ga je to "osobno uvrijedilo" te mu sugerirao da pročita The Guardian.
Nakon što je konstatirao da nitko ne kupuje novine, ne sluša radio i ne gleda televiziju, hrvatski je premijer ustvrdio da političari zbog toga moraju naći nove načine informiranja građana.
"Odakle god dolazile, kampanje dezinformacija su prisutne i moramo ih biti svjesni. Tu je na testu otpornost naših demokracija", rekao je Plenković na panelu o tome što danas prijeti demokraciji, pravnoj državi i ljudskim pravima, temeljnim vrijednostima Europe.
Međutim, Krupa je nedugo zatim konstatirao da je Plenković svojom izjavom da se slobodni i neovisni mediji trebaju braniti, čak i ako su ponekad "iritantni", ponovno zaslužio njegovo prijateljstvo.
Plenković je ustvrdio i da nevjerojatno brz razvoj tehnologije i njezin utjecaj na djecu jedna je od najvećih prijetnji europskim vrijednostima. Premijer je dodao da ga njegovo troje maloljetne djece smatra "najvećim neprijateljem" kada im uzme mobitele iz ruku.
"Količinu vremena potrošenu na nebitan sadržaj razumije svatko tko ima malu djecu", rekao je Plenković. "To postaje ključni problem: kako to utječe na one koji su danas vrlo mladi i što će misliti za 15, 20 godina nakon što su bili izloženi tolikoj količini čudnog i nevažnog sadržaja", istaknuo je.
Njegove izjave na tragu su trenda među europskim državama koje sve više pooštravaju korištenje društvenih mreža maloljetnicima.
Otkako je Australija u prosincu prošle godine uvela zabranu pristupa društvenim mrežama za mlađe od 16 godina, raste pritisak i na europske vlade da učine isto.
Francuska, Danska i Grčka među zemljama su koje poduzimaju konkretne korake, a prošloga su tjedna Španjolska i Portugal također najavile dobna ograničenja za društvene mreže.
Inicijative za strožu kontrolu i restrikcije pojavljuju se i na razini Europske unije.
Europski parlament u studenome prošle godine zatražio je dobnu granicu od 16 godina za samostalno korištenje društvenih mreža, platformi za dijeljenje videozapisa i alata umjetne inteligencije.
Prema tom prijedlogu, mladi u dobi između 13 i 16 godina tim bi sadržajima imali pristup samo uz dozvolu roditelja ili skrbnika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....