'PLENKOVIĆ JE U HRVATSKU NA MALA VRATA UVEO KANCELARSKI SUSTAV!' Pitali smo neke od naših najuglednijih stručnjaka o kontroverznom potezu premijera

U okolnostima političke krize, kao što je ova kojoj svjedočimo, eksperti, profesori ustavnog prava i profesori upravne znanosti - traženi su sugovornici. Od njih se pokušavaju dobiti proceduralna tumačenja poteza vodećih predstavnika vlasti, ali i objašnjenja o mogućim raspletima krize.

Jedan od kontroverznijih poteza premijera Andreja Plenkovića koji je povukao nakon odluke o smjeni ministara Mosta svakako je odluka koju je donio na telefonskoj sjednici Vlade u petak, 28. travnja. Na toj je sjednici, podsjetimo, Vlada donijela odluku o prenošenju ovlasti smijenjenih ministara na nove državne tajnike iz kvote HDZ-a.

Različiti stavovi

Tako poslove smijenjenog ministra Vlahe Orepića do daljnjeg obavlja državni tajnik u MUP-a Robert Kopal, poslove smijenjenog ministra Ante Šprlje državni tajnik Ministarstva pravosuđa Kristijan Turkalj, poslovi bivšeg Ivana Kovačića prešli su u ruke državnog tajnika u Ministarstvu uprave Darka Nekića, a ovlasti bivšeg Mostova ministra Slavena Dobrovića povjerene su državnom tajniku u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mariju Šiljegu.

Riječ je o nekoj vrsti presedanskog poteza premijera u zadnjih 16 godina koliko je u Hrvatskoj na snazi parlamentarni politički sustav.

U parlamentarnom sustavu parlament potvrđuje premijera, a u hrvatskom podtipu toga sustava parlament potvrđuje i sve ministre.

Je li premijer Andrej Plenković, nakon odluke o smjeni, sada već bivše ministre Mosta ipak trebao ostaviti da obnašaju minimum ministarskih dužnosti dok im Sabor ne izabere nasljednike, pogotovo s obzirom na činjenicu da Saboru još nije predložio nove, a i opstanak njegove Vlade sve je neizvjesniji?

Pravni eksperti različito gledaju na njegov potez.

Sveučilišni profesor i predstojnik Katedre za ustavno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Branko Smerdel, kazao je za Jutarnji list da na odluku o privremenom prenošenju ovlasti smijenjenih ministara na državne tajnike gleda kao na krizno rješenje u izvanrednoj situaciji.

Smijenjeni ministri, ističe on, mogu ostati na svojim pozicijama do izbora novih, pod pretpostavkom da se njihov razlaz s premijerom dogodio u tolerantnoj atmosferi. “To je kao s razvodima: postoje civilizirani, ali postoje i neprijateljski razvodi. U ovom slučaju očito nije riječ o mirnom razvodu, pa ostanak ministara na dužnosti do izbora novih očito nije dolazio u obzir. No, državni tajnici”, naglašava Smerdel, “ne smiju kroz duže razdoblje imati ovlasti ministra, jer državne tajnike imenuje Vlada, a ministre po Ustavu bira i potvrđuje Sabor. Ovaj provizorij služi samo za premošćivanje krizne situacije, dok se ne uspostavi normalno stanje.”

Uzurpacija

Međutim, njegov kolega s istog fakulteta, s Katedre za upravnu znanost, Ivan Koprić odluku Vlade o prenošenju ministarskih ovlasti na državne tajnike smatra nedopustivom.

“Nakon smjene ministara premijer je ovlastio četiri državna tajnika da vode ministarstva, iako ih za to nije ovlastio Sabor. On je te državne tajnike trebao predložiti Saboru kao kandidate za ministre i dopustiti da se Sabor o njima izjasni. Ovako četiri ministarstva vode državni tajnici koji nemaju demokratski politički legitimitet i oni faktično djeluju kao ministri. Onaj tko se tako otvoreno poigrava Ustavom - uzurpira vlast”, kazao je Koprić ovog tjedna za Jutarnji list.

Na svom Facebook profilu Koprić je stav o prenošenju ministarskih ovlasti na državne tajnike i pooštrio.

Neustavno rješenje

“A zanima me”, napisao je, “što su sve ti državni tajnici radili, kojim dokumentima i sredstvima raspolagali, u razdoblju otkako su faktično preuzeli samostalno vođenje ministarstava, pa do primopredaje. U tome razdoblju mogle su se događati svakojake stvari, ne moram crtati...”.

Upozoravajući da je riječ o važnom iskakanju iz šina demokratskog poretka, Koprić se u objavi na Facebooku pita hoće li Sabor inicirati neko pitanje o tome potezu ili formirati istražno povjerenstvo.

Doktor ustavnog prava iz Osijeka, Samir Vrabec, tvrdi da je prenošenje ministarskih ovlasti na državne tajnike neustavno te da su smijenjeni ministri Mosta, sve dok im Sabor ne izabere nasljednike, trebali ostati na svojim pozicijama. Prošle su godine, podsjeća, bivši premijer Tihomir Orešković i njegova Vlada nastavili voditi državu kao tehnička Vlada nakon što su izgubili povjerenje Sabora. “Zato se moramo upitati kako je moguće da su smijenjeni ministri morali otići već nakon što im je premijer potpisao odluku o razrješenju, zar odluka premijera može imati jači učinak od odluke Sabora?”

Potvrda parlamenta

Podsjeća da u hrvatskom čistom parlamentarnom sustavu i premijera i ministre potvrđuje apsolutna saborska većina.

“Ovim je potezom”, tvrdi Vrabec, “premijer u Hrvatsku na mala vrata uveo kancelarski sustav. U Njemačkoj koja ima kancelarski sustav savezni parlament glasa samo o premijeru. Kad Angela Merkel izađe iz Bundestaga, ona zapošljava i otpušta ministre kako želi, ali Hrvatska nema kancelarski sustav i naš premijer to ne smije činiti bez potvrde Sabora”.

Samir Vrabec, štoviše, tvrdi da ne samo sada Plenković, nego ni raniji premijeri od 2000. do danas nisu trebali smjenjivati ministre bez potvrde Sabora, jer su za smjenu ministara, baš kao što su to činili pri imenovanju novih, također trebali tražiti potvrdu Sabora.

“Ovaj eklatantan potez premijera Plenkovića treba biti povod da se s dosadašnjom praksom u kojoj se za smjenu ministra nije tražila potvrda Sabora - prekine”, tvrdi Vrabec.