IMA OBJAŠNJENJE

Plenković: ‘Cijene energenata su krive‘; Lalovac: ‘Ovako nešto nismo očekivali...‘

Rekao je da na mjesečnoj razini cijena hrane i pića nije rasla te da su tome pridonijele i Vladine mjere

Andrej Plenković

 Božo Radić/Cropix
Rekao je da na mjesečnoj razini cijena hrane i pića nije rasla te da su tome pridonijele i Vladine mjere

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da je rast inflacije u travnju od 5,8 posto izravna posljedica rasta cijena energenata, osobito naftnih derivata zbog rata na Bliskom istoku, a da se cijene energenata nisu mijenjale, inflacija bi bila oko tri posto.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u travnju 2026. stopa inflacije iznosila 5,8 posto u odnosu na isti mjesec 2025. godine, dok su u odnosu na prethodni mjesec cijene porasle za 1,5 posto. Dominantno je na rast inflacije na godišnjoj razini utjecala energija, s rastom cijena za 17,5 posto. Znatnije su poskupjele na godišnjoj razini i usluge, za 8,2 posto, dok su hrana, piće i duhan poskupjeli 3,5 posto. Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda, pak, pale su 0,6 posto.

Plenković je u uvodu sjednice Vlade rekao da je rast cijena energije odgovoran za gotovo polovicu rasta inflacije u travnju. "Da se cijene energenata nisu mijenjale, stopa inflacije bi bila oko tri posto", kazao je Plenković, apostrofirajući posljedice vanjskog šoka, prije svega zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, koje su prisutne i u drugim članicama EU-a.

Tako, istaknuo je Plenković, 16 država članica EU-a bilježi ubrzavanje inflacije.

Inače, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (usporedive s inflacijom u članicama EU), prema prvoj procjeni, u travnju 2026. u odnosu na travanj 2025. u prosjeku su više za 5,4 posto, a u odnosu na ožujak 2026. za 1,4 posto. Po podacima Eurostata, najvišu stopu inflacije u travnju u EU imala je Bugarska, 6,2 posto, a nakon nje slijedi Hrvatska.

Plenković se nada da će postupnim smirivanjem ratnih aktivnosti na Bliskom istoku i stabiliziranjem cijena na svjetskom tržištu nafte doći i do obuzdavanja rasta cijena naftnih derivata, što će onda i ublažiti inflatorne pritiske.

Određeni ohrabrujući trendovi

Istovremeno je apostrofirao i određene ohrabrujuće trendove, poput pada cijena industrijskih proizvoda te umjerenijeg rasta cijena hrane na godišnjoj razini.

Tu je i činjenica da na mjesečnoj razini cijene hrane i pića nisu rasle, što ide u prilog tome da za sada nije došlo do potpunog "prelijevanja" cijena goriva na ostale segmente.

Ustvrdio je da su tome sigurno pridonijele i Vladine mjere ograničavanja cijena naftnih derivata i osiguravanja stabilnih cijena struje i plina do 1. listopada.

"Nije moguće u potpunosti neutralizirati ovakav globalni šok, ali ćemo mjerama koje poduzimamo nastaviti ublažavati što je moguće više utjecaj energetske krize na kućanstva i pritom jamčiti sigurnost opskrbe energentima", poručio je predsjednik Vlade.

Izvijestio je i da se pripremaju odluke Vlade u pogledu cijena goriva za iduća dva tjedna. U ponedjeljak će tako biti održana telefonska sjednica Vlade, a preciznije procjene cijena Vlada će imati ovog vikenda, rekao je Plenković.

Još jednom je poručio svim akterima u gospodarstvu da u ovako zahtjevnim okolnostima vanjskih šokova učine napore da se što manje cijene "prelijevaju" na građane i ostale gospodarske subjekte koji nisu izravno povezani s aktualnom krizom.

Inflacija ubrzava: U Eurozoni najbrži godišnji rast cijena energije od 2023.

Inicijativa triju mora

Plenković se osvrnuo i na 11. sastanak na vrhu i poslovni forum Inicijative triju mora, koji su se protekla dva dana održali u Dubrovniku, koje je ocijenio kao možda najveći iskorak u odnosima sa SAD-om od Domovinskog rata.

Između ostalog, u Dubrovniku je potpisan i sporazum Vlade i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija, "na kojem se dugo radilo".

"Na taj način naslanjamo naše energetsko čvorište - LNG terminal na Krku, i na mogućnosti transporta plina u Bosnu i Hercegovinu, osobito na područje Federacije BiH, gdje na velikom dijelu tog entiteta nema plinifikacije", izjavio je Plenković.

Apostrofirao je partnerstvo s američkim investitorima i snažnu podršku američke vlade tom projektu, za kojeg se "nada da će u predstojećim godinama biti realiziran na dobrobit svih".

Kazao je i da se u okviru pregovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) treba naći sredstva za financiranje projekata u "vertikalnom povezivanju Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora", kako bi se povezanost u pogledu prometa, energetike i digitalne transformacije digla na još višu razinu.

Lalovac (SDP): Inflaciju od 5,8 posto nisu očekivali "ni oni najpesimističniji"

Najnoviji podatak DZS-a o ubrzanju inflacije na 5,8 posto u Saboru je dočekan kritikama oporbe, koja smatra da to nije rezultat vanjskih šokova nego domaća inflacija prouzročena "nečinjenjem Vlade" te ističe da inflaciju od 5,8 posto nisu očekivali "ni oni najpesimističniji".

„Ni ja nisam očekivao ovako visoku inflaciju, očekivao sam iznad 5, ali baš 5,8 posto - tako rapidno ubrzavanje inflacije možda nisu očekivali ni oni najpesimističniji. Prošli mjesec s 3,8 na 4,8, a sada ovaj s 4,8 na 5,8 posto pokazuje da je ovo - usprkos mjerama Vlade, zamrzavanju energenata, poreznim izmjenama - ozbiljniji strukturni problem nego što i sama Vlada misli”, komentirao je SDP-ov Boris Lalovac najnoviji podatak Državnog zavoda za statistiku o ubrzanju inflacije na 5,8 posto.

Lalovac (SDP): Što se tiče inflacije, trend je ozbiljan, vidjet ćemo hoće li Vlada oporezivati ekstraprofit

Ovaj skok je, kaže, ozbiljniji zato što, iako su mjere donesene, inflacija raste, a dolazi i turistička sezona te upozorava da je inflacija i prošle godine počela rasti otprilike u isto vrijeme, a vrhunac je doživjela u rujnu.

"Nažalost, ne možemo očekivati da će se inflacija sada smiriti jer dolazi veća potražnja i to sigurno nisu dobre vijesti pred turističku sezonu kada kalkuliraju i turisti i oni koji formiraju cijene. Trend je od početka godine, što se tiče inflacije, vrlo ozbiljan", ustvrdio je.

Lalovac je mišljenja da je Vlada podcjenjivala inflaciju - prvo je proglasila pobjedu, a kada je počela ubrzavati, onda su govorili da ne brinemo jer je riječ o dva-tri posto, a sličan je bio i stav poslodavaca. „Percepcija onih koji se bore protiv inflacije je podcjenjivačka i zato je potrebno najprije promijeniti stav prema tom ozbiljnom problemu koji ne samo da ozbiljno ugrožava životni standard građana nego i konkurentnost poduzeća, kao i turističku sezonu". Inflacija je, kaže, pokazala da potpuno ignorira političke rasprave.

Moglo bi zabrinjavati i to što ovo nije kraj jer nam nakon turističke sezone, u rujnu, dolaze nove cijene plina, koje su sada veće 30 do 40 posto nego prošle godine. Ovaj šok je, napomenuo je, sličan onome iz 2022., kada je prvo došlo do snažnog rasta cijene energenata, a tek poslije cijena hrane, i sad je pitanje hoće li ovaj vrlo veliki rast cijena energije ponovno prouzročiti rast cijena hrane.

„Vidjet ćemo hoće li Vlada ići na oporezivanje ekstraprofita i špekulanata. Očekujemo i da ponudi novi paket mjera jer dosadašnji nisu dali učinka i realni dohoci padaju. Ako bude došlo do povećanja cijena hrane, morat će ići ponovno povećanje plaća, a onda se, nažalost, približavamo crnom scenariju koji je najavio HNB, da bi inflacija u Hrvatskoj mogla biti iznad sedam posto”, upozorio je Lalovac.

Miloš (Možemo): To je "domaća" inflacija; Miletić (Možemo): Od poskupljenja ‘za jednu lipu‘ došli smo do 300 posto

Jelena Miloš (Možemo!) rekla je da se sada vidi da inflacija nije samo posljedica vanjskih šokova nego da je to "domaća inflacija", koju Vlada ne uspijeva već petu godinu zaredom staviti pod kontrolu. „To je inflacija visokih cijena usluga, stanovanja, hrane te rasta cijena komunalnih usluga. Hrvatska ima među najvećim stopama inflacije u eurozoni i dok cijene građanima divljaju, ministar gospodarstva izražava sumnju u podatke Državnog zavoda za statistiku. A za ministra rada inflacija je ‘samo dojam koji građani imaju‘”, kazala je.

Navela je i da, dok su se koristile milijarde iz europskih fondova, primjerice za privatne hotele, Hrvatska nije izgradila veću otpornost i upravo zato je ranjivija na inflaciju od svih drugih država.

„Mi smo danas zemlja koja uvozi značajne količine hrane, koja nije prehrambeno samodostatna, koja i dalje uvozi energiju unatoč iznimnom potencijalu obnovljivih izvora energije i koja nije regulirala cijene najma i cijene na tržištu nekretnina. To su sve boljke koje idu na teret Vlade, a nisu primarno izazvane eksternim šokovima”, poručila je Miloš.

Marin Miletić (Most) istaknuo je da ‘nas lažu od početka‘. „Od Plenkovićeve izjave iz 2019. da će uvođenje eura u Hrvatskoj prouzročiti poskupljenje kave za jednu lipu, mi smo od te jedne lipe došli do poskupljenja za razne prehrambene proizvode 200 do 300 posto, a neki čak i više”, naglasio je.

Hrvatska je u velikim problemima što se tiče inflacije, osnovna egzistencijalna košarica toliko je narasla da je ne prati rast plaća, a s druge strane imamo gomilanje sustava, ocijenio je.

Dodao je da su vladajući nedavno u Saboru tumačili kako Hrvatska napreduje i raste zato što imamo toliko općina, a stvar je u tome, ustvrdio je, da je to biračko tijelo HDZ-a i riječ je o uhljebljivanju, pri čemu je i taj rast jedan od uzroka inflacije. S tim će se vjerojatno uhvatiti u koštac ekipa koja će doći nakon Plenkovića na idućim izborima, kazao je Miletić. (Sandra Bartolović/Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. lipanj 2026 09:38