Potpisivanje sporazuma o Južnoj interkonekciji od velikog je značaja za ukupan odnos Hrvatske i SAD-a, poručio je premijer Andrej Plenković u srijedu iz Dubrovnika, sa samita poslovnog foruma Inicijative tri mora, objavio je N1.
Analizirajući prostor za gospodarski rast na istoku Europe, naglasio je da su institucije i suradnja već uspostavljene, no ključno je da države pošalju jasan signal o želji za snažnom infrastrukturom kakva postoji na zapadu, uz imperativ energetske neovisnosti.
Hrvatska je zemlja koja ima nuklearku, nedaleko od glavnog grada u Krškom, podsjetio je premijer te dodao da stručnjaci predviđaju mogućnost produljenja njezina životnog vijeka do 2063. godine. U komunikaciji sa Slovenijom iskazana je otvorenost za nove investicije, pa tako i za opciju izgradnje Krškog 2.
Osvrnuvši se na politički kontekst Inicijative koju su pokrenuli predsjednici, Plenković je napomenuo da se predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović sam izuzeo iz procesa, zbog čega je Vlada preuzela angažman kako bi sačuvala obraz i utjecaj Hrvatske. Kao jedini premijer među predsjednicima država, fokus je stavio na tri modela financiranja projekata, prvenstveno kroz izvore europskog proračuna radi osiguravanja konkurentnosti te putem daljnjeg angažmana međunarodnih financijskih institucija.
Značaj Hrvatske
Premijer se detaljnije osvrnuo na projekt Pantheon i širi kontekst strateških investicija, naglasivši kako je Hrvatska na radaru ozbiljnih ulagača danas prepoznata znatno jasnije nego prije, objavio je N1.
„S projektom smo upoznati i potrebno je stvoriti preduvjete koji će, ako se ostvare, donijeti pozitivan ishod. Pitanje sigurnosnih garancija sasvim je izvjesno, jer onaj tko planira pohraniti podatke u takvom centru sigurno neće zanemariti taj aspekt. Kako god okrenete, to za nas nije loše“, istaknuo je Plenković, uz napomenu da je ključno osigurati energetsku održivost i svrhovitost cijelog pothvata. Pritom je izrazio zadovoljstvo što je upravo Hrvatska odabrana kao destinacija za ovakvo ulaganje.
Komentirajući uobičajene otpore investicijama, premijer je podsjetio na novostečeni značaj zemlje na energetskoj karti. „Gdje god netko odluči investirati, netko drugi se tome protivi. Ipak, Hrvatska provodi kontinuiranu politiku ulaganja kao energetsko čvorište i postaje relevantan akter“, naglasio je.
Tijekom boravka u Dubrovniku, Plenković je razgovarao i s predsjednikom Crne Gore o nizu otvorenih pitanja. „Zadužili smo ministra Gordana Grlića Radmana za razgovore o tome što Crna Gora treba poduzeti kako bi se približila završetku pristupnih pregovora. Postoji čitav set tema i vrlo smo jasno artikulirali naše stavove“, poručio je.
Poseban naglasak stavljen je na suradnju sa SAD-om u području nuklearne energije. Prema premijerovim riječima, američka strana pokazuje velik interes i nudi novu tehnologiju, dok je Hrvatska zainteresirana za stvaranje preduvjeta za daljnju suradnju, o čemu postoji širok konsenzus.
Najveća strateška greška
Konačno, premijer se dotaknuo i dugogodišnjeg spora s MOL-om, ocijenivši način privatizacije Ine najvećom strateškom pogreškom ikada, objavio je N1.
„Naslijedili smo taj spor i logično je da iscrpimo sve pravne lijekove. S Mađarskom želimo održati pripremne sastanke na visokoj razini koji bi označili novi početak. Prodaja nacionalnih energetskih kompanija naučena je lekcija koja se, što se mene tiče, nikada neće ponoviti. Naša ambicija o otkupu dionica bila je jasno artikulirana, no oni nisu pristali na ponuđenu cijenu, tražeći zauzvrat nešto na što nitko na mom mjestu ne bi pristao. Sada želimo novi početak“, zaključio je Plenković.
Premijer se osvrnuo i na aktualne dojave o bombama, istaknuvši kako se takve ugroze ne smiju doživljavati olako jer država mora nesmetano funkcionirati. „Ne možemo zabraniti internet, ali se intenzivno radi na identifikaciji počinitelja. Osuđujem takve postupke i naglašavam da je policija na toj temi angažirana neprestano“, poručio je Plenković.
Govoreći o potpisivanju sporazuma o Južnoj interkonekciji, najavio je da će Europskoj uniji, bude li potrebno, dodatno obrazložiti taj strateški potez. „Ovo se moglo ostvariti i bez američkih investitora da je Europa na to pristala. Projekt će se sigurno realizirati, pod uvjetom da s bosanskohercegovačke strane bude ispunjeno sve što je dogovoreno“, pojasnio je.
Ustavni sud
Proces izbora kandidata za Ustavni sud premijer je ocijenio razotkrivajućim za oporbu, odbacivši njihove teze kao potpuno neutemeljene. „Morate biti glupi da povjerujete u te teze. Mjesecima smo čekali da se opozicija organizira, još smo ih u svibnju pozivali da se pokrenu. Kao razlog za povlačenje iz razgovora o ustavnim sucima SDP koristi odustajanje platforme ‘Moramo‘ od dočeka rukometaša, što je apsurdno. Takvog ponašanja nema ni u dječjem vrtiću, moj bi sin Ivan bio bolji pregovarač“, zaključio je Plenković.
Dodao je da ne zna koga će predsjednik Milanović predložiti za predsjednika Vrhovnog suda i da većina želi da se izaberu predsjednik Vrhovnog suda i ustavni suci.
„Oporba je ta koja je svojim ponašanjem paralizirala sud, a tu je još i politički narativ da ih mi nečime ucjenjujemo. Ako ovi kandidati oporbi nisu dobri, zanima me tko su ljudi koji bi im bili prihvatljivi, neka ih nađu. Ako će predložiti ljude iz klubova SDP-a i Možemo, neka to kažu, to je krajnji cilj. Riječ je o totalnom razotkrivanju i žao mi je što je situacija takva“, izjavio je Plenković.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....