Hrvatski premijer Andrej Plenković upozorio je da se politički dogovor na razini čelnika zemalja članica EU o Višegodišnjem proračunskom okviru (VFO) za razdoblje 2021-2027 treba postići što prije kako bi se na vrijeme mogao obaviti i zakonodavni dio posla.
- Treba imati na umu da nije dovoljno imati samo dogovor na političkoj razini na Europskom vijeću o pregovaračkom okviru, potrebno je na vrijeme ispregovarati s Europskim parlamentom i zakonodavni dio posla - rekao je Plenković u intervjuu koji je dao portalu politico.eu tijekom boravka u Portugalu ovoga vikenda, gdje je sudjelovao na sastanku neformalne skupine Prijatelji kohezije.
Na razini Europskog vijeća, najvišeg političkog tijela EU, koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica, mora se postići konsenzus oko visine proračuna (gornje granice) za svaku godinu u sedmogodišnjem razdoblju i iznosa za svako područje koje se financira, poput kohezije, poljoprivrede, istraživanja i drugog.
Politički poticaj za dogovor
Nakon toga, Vijeće EU i Europski parlament moraju usuglasiti niz zakonodavnih akata potrebnih za provedbu VFO-a.
Sastanak u Portugalu održan je tri tjedna uoči izvanrednog sastanka Europskog vijeća koji je sazvao njegov predsjednik Charles Michel kako bi se pokušao postići kompromis o novom sedmogodišnjem proračunu EU.
Izvanredni samit, koji će se održati 20. veljače "dat će novi politički poticaj za dogovor, ali još je prerano reći hoće li i završiti dogovorom", kaže Plenković.
Michel je zadužen pripremiti nacrt dogovora o VFO-u, a Plenković kaže da je to za Hrvatsku, koja predsjedava Vijećem EU dobro jer joj to daje više prostora da brani vlastite nacionalne interese.
- Kao predsjedništvo uvijek morate biti malo neutralniji. Ne možete misliti samo na svoj nacionalni interes. Ali s obzirom na činjenicu da je mandat za nacrt pregovaračkog okvira dobio Charles Michel, mi imamo malo više prostora da zastupamo neke elemente do kojih nam je stalo i koji su nam važni - kaže Plenković.
Kohezijska politika
On je ponovio da je za Hrvatsku iznimno važna kohezijska politika, pogotovo s obzirom na činjenicu da je najmlađa članica EU-a i da je do sada imala priliku koristiti kohezijski novac puno kraće od ostalih članica.
- Na kraju krajeva, uvijek se postigne kompromis. Ali moramo razumjeti kompleksnost različitih pozicija država članica. Nije isto, u pogledu kohezije, ako ste članica 60 godina tijekom kojih ste koristili strukturne i investicijske fondove ili ako ste u EU samo za vrijeme dva ili jednog sedmogodišnjeg proračuna, kao što je slučaj s Hrvatskom - rekao je Plenković.
Dogovor o novom VFO-u najvažnija je zadaća koja stoji pred EU u ovom trenutku. Riječ je o ključnom dokumentu koji će uveliike odrediti politike Unije u sljedećem desetljeću.
Oko toga dokumenta uvijek se vodi velika bitka između bogatijih zemalja, koje u proračun uplaćuju više nego što iz njega dobiju, i onih siromašnijih kojima sredstva iz europskog proračuna služe za sustizanje bogatijih članica.
Ovaj put zadaća je još teža jer, s jedne strane, iz EU je izišla Velika Britanija, koja je bila veliki neto uplatitelj s godišnjim doprinosom europskom proračunu u iznosu od 12 do 14 milijardi eura, a s druge strane, porasle su potrebe za financiranjem novih prioriteta poput borbe protiv klimatskih promjena, zaštite vanjskih granica, te za ulaganjem u digitizalizaciju, inovacije i istraživanje kako Europa ne bi izgubila korak s razvijenim svijetom.
