Plavi svijet vodi projekt zaštite dupina za koji će EU dati čak 2,7 milijuna eura!

Svakog proljeća biolog dr. sc. Draško Holcer napušta zagrebačku gradsku vrevu pa nakon višesatnog putovanja autom i trajektom stiže u jedinstvenu oazu gdje do jeseni radi jedan od poslova koji bi se samo mogli poželjeti. Draško Holcer, predsjednik Instituta za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet , i njegov kolega Jure Miočić Štošić gotovo svaki dan iz malog naselja Rukavac na Visu kreću gumenjakom u obilazak akvatorija otoka Visa i Lastova u potrazi za dobrim dupinima. Zasad im ide izvanredno, i to dvojako. Prvo, na tom dijelu Jadrana, u području od gotovo 7000 četvornih kilometara, evidentirali su već oko 450 jedinki tog jedinstvenog morskog sisavca. Drugo, upornost i uspješnost Draška i njegovih kolega iz Instituta Plavi svijet uskoro će biti nagrađena: imat će vodeću ulogu u 2,7 milijuna eura vrijednom projektu koji u potpunosti financira Europska Unija!

Od Venecije do Otranta

- Riječ je o tome da bismo s još 12 partnera iz cijele jadranske regije uskoro trebali potpisati ugovor o velikom regionalnom projektu istraživanja i zaštite dupina i morskih kornjača. Promatrat će se dupini cijelog Jadrana, od Venecije do Otranta, satelitski će se pratiti kretanje morskih kornjača, osnovat će se i obnoviti nekoliko oporavilišta za ugrožene morske organizme, a ponovit će se i utvrđivanje brojnosti iz zraka, slično projektu koji smo mi iz Plavog svijeta i talijanski nacionalni Institut za istraživanje okoliša proveli 2010. - priča nam Draško dok šestmetarski gumenjak grabi prema dobrim dupinima i pučini između Visa i Hvara.

Ni paklene vrućine, ni poneki snažniji val nisu bili prepreka Holcerovu timu u znanstvenom lovu na dupine.

- Zanima nas apsolutno sve o dupinima - način korištenja staništa, područja obitavanja, prehrana, brojnost, međusobna interakcija i ponašanje, toksikologija, zapravo način života. Osnovna metoda za prikupljanje temeljnih podataka za analizu je fotoidentifikacija - individualno raspoznavanje dupina temeljem fotografija njihovih leđnih peraja. Fotografirajući peraje, prepoznajemo svakog dupina ponaosob, a ponovna opažanja istih jedinki omogućavaju nam procjenu brojnosti dupina unutar istraživanog područja - objašnjava nam Holcer, nadjačavajući zvuk snažnog motora.

Predvodnik Rudi

Područje oko Visa bilo je poznato kao vrlo bogato ribom, no ribe je sve manje pa ni dupinima više nije lako doći do hrane. Stoga se sve češće približavaju i kočama. No, kako znati gdje su točno u trenutku kada bi se trebali nasmiješiti za fotografiju u Jutarnjem?

- Zbog sve manje količine ribe dupini sve učestalije prate kočarice pa ćemo provjeriti prate li i ovu ispred nas. Povremeno se zadržavaju iza njih jer svojim lancima i mrežama kočarice mute vodu pa ribu koja ostaje iza ne vide dobro i lakši su plijen dupinima. Dupini se povremeno približavaju brodovima, plivaju u pramčanom valu i uglavnom se ne boje ljudi. Iako ih ljeti uznemirava velik broj brzih plovila, u ovom području to im nije glavni problem i, koliko znamo, ovdje se rijetko dogodi da se zapletu u mrežu ili ulove u koču - objašnjava nam iskusni biolog. Uistinu, samo desetak minuta otkako smo napustili Vis susrećemo prvu koču, a iza nje naziru se peraje ovih raskošnih životinja.

Iako je nama ovo prvi susret s dupinom, za našeg vodiča to je samo jedan radni dan. - Rudi, eto ga, Rudek je došao - govore u našem timu. Dupine, zapravo, znaju poimence. Prepoznaju ih po jedinstvenim oznakama, ožiljcima i urezima na perajama koje zadobiju prilikom igre ili brojnih borbi za teritorij, a svojevrsni su “otisak prsta” tih životinja.

Peraja kao osobna

Holceru i suradnicima stoga je izuzetno bitno fotografirati peraju, jer po njoj znaju o kojem je točno primjerku riječ ili, ako ga nemaju u evidenciji, znaju da je riječ o novom stanovniku njihova područja.

- Imate nevjerojatnu sreću. Po ovako vjetrovitom vremenu rijetki su susreti s dupinima, pa vjerojatno ne bi ni isplovili, a često ih se ne susretne ovako razigrane - oduševljeno nam je rekao Holcer. U samo sat vremena pred fotoobjektive stalo je više od dvadesetak dupina. Issa, 0921, Franko, Roko, 0954, Grof, Marko, Gabrijel… samo su neki od njih. Skladno su plivali DeeDee i njen prije tek nekoliko tjedana rođen mladunac, kao i oni stariji, samostalno i u skupinama. Franko i Roko za susreta s “prijateljima” Rudijem i 0954 svojim su nam skokovima pozirali, a nije ih smetalo ni kada smo im se približili na samo nekoliko desetaka metara. Slikamo ih i popisujemo pa jurimo da stignemo na katamaran za Split. U daljini zamišljamo peraje Franka, Roka, Gabrijela...