Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić jučer je u zgradi Vlade potpisao ugovore o gradnji dionica pristupne ceste na Pelješcu s direktorima tvrtki Strabag i Avax. Ukupna vrijednost ugovora je oko 990 milijuna kuna.
Riječ je o cesti koja bi trebala spajati most Pelješac s jadranskom magistralom s kopnene strane i Pelješac s kopnom na drugoj strani. Ukupna dužina prometnice je 30 kilometra. Austrijska tvrtka Strabag gradi 12 kilometara dionice Duboka - Sparagovići, a Avax će graditi 17 kilometara od Sparagovića do mjesta Doli.
Jučerašnjim potpisivanjem ugovora nije počeo teći i rok za dovršetak radova. Prema Škorićevim riječima, prvo treba proći rok od 14 dana za rješavanje papirologije oko ugovora, a potom izvođači u roku od 70 dana moraju biti uvedeni u posao. S danom uvođenja u posao počinje teći ugovoreni rok za završetak radova. Strabag ima 33 mjeseca za završetak svoje dionice, a Avax 28 mjeseci za svoj dio. Škorić je rekao da će radovi sigurno početi ove godine te da je ključno što su izvođači već sada spremni započeti određene radove, poput formiranja gradilišta i dopreme strojeva. - Njima je u interesu početi što prije kako bi skratiti rokove, a time i troškove - rekao je Škorić.
Spoj na magistralu
No, činjenica je da će pristupna cesta mostu Pelješac, prema ugovorenim rokovima, biti završena godinu dana nakon završetka mosta koji gradi kineska kompanija CRBC. Kinezi prema ugovoru most moraju završiti 1. kolovoza 2021. godine, a cesta će, ako bi se počela graditi ovaj mjesec, biti završena u srpnju 2022. godine. Naravno, neće bude li probijanja rokova. To je pet mjeseci dulje od roka koji je prošle godine postavio premijer Andrej Plenković za posljednjeg posjeta gradilištu mosta.
- Krajnji rok za završetak mosta i pristupne ceste je 1. veljače 2022. godine - rekao je tada predsjednik Vlade. No, s obzirom na to da se provođenje natječaja enormno oduljilo, taj rok je gotovo nemoguće ispoštovati. Stoga je postojala opasnost da most Pelješac godinu dana bude završen i ostane “visjeti” u zraku neiskorišten. No, u Hrvatskim cestama razrađen je plan za tu situaciju.
Kako Jutarnji list saznaje, napravljen je plan B. On se sastoji od toga da Strabag prije svega napravi spojnu cestu od Jadranske magistrale do mosta. Riječ je o 2140 metara ceste koja počinje iznad Komarne.
Vidikovac blaca
Pola kilometra dalje bit će sagrađeno veliko čvorište Duboka. Tu će putnici krenuti ili prema mostu Pelješac ili dalje po D8 prema Neumu. Oni koji krenu prema Pelješcu prije mosta će naići na odmorište Komarna s vidikovcem. Nakon prelaska mosta na pelješkoj strani dočekat će ih odmorište Blaca, također s vidikovcem, ali za vozila koja se kreću u smjeru kopna. Potom putnici dolaze na novu brzu pelješku cestu. Prema ovom planu, odmah nakon dolaska na pelješku stranu bit će napravljen spoj na postojeću državnu cestu D414, koja se i sada koristi preko Pelješca.
Za to će biti iskorištena lokalna cesta koja počinje u uvali Brijesta te se nakon otprilike osam i pol kilometara spaja na državnu cestu. Da bi se taj plan realizirao, bit će potrebno sagraditi kraći spoj buduće pelješke ceste na sadašnju lokalnu cestu. Tako će se omogućiti iskoristivost mosta Pelješac kako za one koji idu prema Dubrovniku i žele zaobići Neum tako i za izvođače radova, posebno Strabag, za dopremanje materijala i svega drugog potrebnog na gradilištu. Koliko će Strabagu biti potrebno da napravi ovaj dio dionice od Jadranske magistrale do mosta i manji dio ceste na pelješkoj strani, još nije poznato jer će tvrtka Hrvatskim cestama dinamiku radova tek predati.
Ministar prometa Oleg Butković, koji je s premijerom Plenkovićem svjedočio potpisivanju ugovora, na pitanje hoće li biti vremenske razlike između završetka Pelješkog mosta i pristupnih cesta jučer nije precizno odgovorio. - Vjerujem da će se sve završiti u ovoj financijskoj perspektivi jer to moramo. Ovaj novac moramo potrošiti do kraja 2023. godine, a to će se dogoditi znatno prije - rekao je Butković. Naglasio je da se radi o zahtjevnom projektu, odnosno o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata u zemlji. - Radi se o dobrim izvođačima, a mi ćemo ih pritisnuti da krenu što prije - poručio je Butković.
Iako je riječ o relativno kratkoj cesti, ona je po svojoj konfiguraciji izuzetno zahtjevna za gradnju. Na cesti je potrebno sagraditi čak četiri tunela, a najduži je 2467 metara. Tu je i nekoliko mostova, a među najzahtjevnijim dijelovima je stonska obilaznica, na kojoj je potrebno sagraditi dva tunela i most u dužini od 485 metara preko Malostonskog kanala. Gradnja ovih triju objekata koji se nadovezuju jedan na drugi bit će izuzetno složena. Izvođač radova tunele će morati probijati samo s jedne strane jer izlaze na Stonski kanal, odnosno na budući most.
Pretpostavka je da će se najprije prokopati tuneli kako bi se nosači mosta “gurali” iz tunela. Sam most bit će oko 800 metara od solane Ston i njime će se s poluotoka sići na kopno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....