Nakon što je upitno hoće li Hrvatska potrošiti pet milijardi kuna koje je mogla povući iz Fonda solidarnosti i njima sanirati posljedice potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu, sve je više upitno tko će i u kolikoj mjeri iskoristiti sredstva iz Fonda solidarnosti predviđena za sanaciju štete od serije potresa koja je započela 28. prosinca 2020. godine, s epicentrom u Sisačkomoslavačkoj županiji.
Za zaštitu kulturne baštine oštećene u potresu predviđeno je 370 milijuna kuna, a projekte su mogle prijaviti državne i lokalne vlasti, ustanove čiji je osnivač država ili jedinica lokalne samouprave, vjerske zajednice ili udruge koje djeluju na području kulture i medija. Nemaju dokumentaciju Za ta bespovratna sredstva konkuriraju objekti stradali na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Varaždinske, Međimurske, Brodskoposavske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije. Kao krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga bilo je navedeno do isteka osiguranih sredstava.
Natječaj se privremeno obustavio od 15. do 22. siječnja ove godine, a obustava je još dvaput produljena i istječe danas. Čini se da je problem što gradovi u Baniji koji su najjače stradali u potresu nisu uspjeli pripremiti dokumentaciju za obnovu svojih kulturnih objekata. Tako je Grad Petrinja, koji je uz Glinu i Sisak, najviše stradao u potresu, tek početkom ovoga mjeseca stvorio preduvjet da uopće može prijaviti projekte koji bi se financirali iz Fonda solidarnosti. Gradu se, naime, od svibnja gomilao porezni dug i dosegao je 7,5 milijuna kuna, zbog čega je Petrinja željela staviti pod najam nedavno obnovljenu zgradu poduzetničkog inkubatora, ali je to Vlada spriječila, odobrivši Petrinji beskamatnu pozajmicu.
Stručna pomoć
Grad Sisak također nije uspio prijaviti projekte za obnovu kulturnih dobara, zbog čega im je sisačko-moslavački župan Ivan Celjak nedavno ponudio suradnju i stručnu pomoć. Prije privremenog zatvaranja natječaja Sisačko-moslavačka županija prijavila je šest projekata s područja kulture, među kojima su zgrade unutar sisačke bolnice, domovi zdravlja, te sve škole oštećene u potresu. Županija je namjeravala prijaviti još sedam projekata obnove, za koje nisu prikupili svu dokumentaciju, poput suglasnosti vlasnika ili energetskih certifikata. Ministarstvo kulture "kupilo" im je vrijeme privremenim zatvaranjem poziva. Za razliku od spomenutih, neke jedinice lokalne samouprave jako su se dobro snašle.
Tako je Grad Bjelovar u prvoj polovici siječnja predao dokumentaciju za čak jedanaest projekata, ukupne vrijednosti preko 60 milijuna kuna. Lokalni mediji pisali su da je prijavljena konstrukcijska obnova zgrade starog zatvora u Bjelovaru, zgrada u kojoj je smještena Vodotehna, Sokolana, zgrada bivšeg Doma učenika, stari Vatrogasni dom, glavna i zgrada Dječjeg odjela Narodne knjižnice "Petar Preradović", nekadašnji Dom za psihički bolesne osobe, zgrada Državnog arhiva, te zgrada Gradske uprave.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....