Od pet kandidata za predsjednika SDP-a, zastupnik Peđa Grbin dobio je najviše glasova - 41 posto, a glavni konkurent, zagorski župan Željko Kolar s kojim će se sučeliti u drugom krugu - 26 posto. Osim velike razlike u broju glasova, Grbina se smatra favoritom i zato što su njegove pristaše zauzele sve četiri pozicije potpredsjednika stranke (Biljana Borzan, Ranko Ostojić, Siniša Hajdaš Dončić i Sabina Glasovac) te sedamdesetak posto ostatka Predsjedništva.

S Grbinom smo razgovarali o porukama koje su SDP-ovci ovim izborima poslali stranačkom vodstvu, pitali ga kakvu će kadrovsku politiku voditi preuzme li u subotu 3. listopada, kada se održava drugi krug izbora za predsjednika, SDP.

Komentirao je zadnje istupe predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića te iznio osobni stav prema aferi Janaf.

Znače li rezultati prvog kruga izbora u SDP-u potpuni poraz Bernardićeve politike i kadrova?

Osobno, prvi krug izbora gledam kao prvi korak prema tome da SDP postane uspješna stranka. Drugi korak ćemo napraviti u subotu, kada u drugom krugu izbora završavamo proces transformacije stranke u novi, pobjednički SDP. Međutim, jasno je da su naše članice i članovi odlučili da politike i kadrovi Davora Bernardića više ne prolaze.

Može li se reći da su Milanovićevci pobijedili na izborima u SDP-u?

Ne. Pobijedili su ljudi koji su svojim rezultatima zaslužili podršku članica i članova stranke, a to su dokazali na izborima na kojima su sudjelovali. Od Biljane Borzan, preko Siniše Hajdaša Dončića pa do mene, stranka je izabrala one ljude koji su posljednja dva izborna ciklusa za Europski parlament i Sabor dobili najveću podršku birača.

Tri četvrtine SDP-ovaca dalo je podršku stranačkoj strukturi koja je prije dvije godine tražila Bernardićev opoziv. Kad podvučete crtu, je li bolje da su njegova politika i njegovi kadrovi pobijeđeni na redovnim izborima ili bi bilo bolje da je uspio puč?

Mislim da bi bilo bolje da nismo doživjeli poraz na parlamentarnim izborima.

Vjerujete da biste bez Bernardića pobijedili Plenkovićev HDZ?

Da smo prije dvije godine počeli voditi ozbiljnu politiku i bavili se rješenjima za stvarna, životna pitanja, bitna našim građanima, a manje kritikama i gušenjem stranačke opozicije, rezultat na parlamentarnim izborima bio bi daleko bolji i Andrej Plenković danas ne bi sjedio u Banskim dvorima. No to je iza nas, sada se moramo okrenuti budućnosti stranke koja počinje u subotu. U subotu je dan D za novi SDP.

Hoćete li preuzeti saborski Klub SDP-a budete li u subotu izabrani za predsjednika stranke?

Predsjednik najjače oporbene stranke mora biti predsjednik njenog kluba zastupnika. To je obveza koju imaš kao lider oporbe. Glavna pozornica rada oporbe je Sabor.

Je li idući korak opoziv Rajka Ostojića s dužnosti potpredsjednika Sabora te promjene na čelu odbora koji su u SDP-ovoj kvoti?

Pričekajmo izbore u subotu i odluku članica i članova. No, moj stav je poznat - ako se na izborima ništa neće promijeniti, onda nam izbori i ne trebaju.

Jesu li ovi izbori poraz šalabahter-demokracije u SDP-u?

Poraz šalabahter demokracije u SDP-u vidjet ćemo tek kada sve članice i članovi budu imali pravo glasa. Vidjeli smo da je s 12.000 ljudi koji su imali pravo glasa na ovim izborima teže manipulirati nego s 2000 koliko ih je bilo na Konvenciji, a kada nas opet bude 35.000 koji ćemo moći odlučivati, članicama i članovima nitko neće moći nametati svoju volju.

Kako komentirati zadnje istupe predsjednika Republike Zorana Milanovića?

Nemoguće je komentirati njegove zadnje istupe a da se ne komentiraju zadnji istupi predsjednika Vlade. Poručit ću i jednome i drugome da se jače koncentriraju na posao za koji su ih ljudi birali.

Predsjednik Milanović ulazi u ocjenu konkretnog kaznenog postupka i govori kako su policija i tužitelji trebali postupiti. Može li se to shvatiti kao pritisak na tijela kaznenog progona?

U slobodnoj državi svatko ima pravo na svoje mišljenje i iznošenje toga mišljenja, a to uključuje i predsjednika Republike. Međutim, odgovornost predsjednika daleko je veća od bilo kojeg drugog građanina ove zemlje i morao bi voditi računa o tome kako se njegove riječi mogu tumačiti. To ne znači da mnoge stvari koje je predsjednik otvorio nisu točne. Kao bivši odvjetnik, znam da je tužiteljstvu puno lakše dokazati da je počinjeno kazneno djelo kada su počinitelji uhvaćeni, primjerice, tijekom primopredaje prljavog novca. Ali ću tu stati i prepustiti tijelima pravosudnog postupka da odrade svoj posao i u praksi dokažu da na ovaj slučaj politika nije imala utjecaj.

Pokazalo se da je Milanović bio u klubu bivšeg predsjednika Uprave Janafa, Dragana Kovačevića, koji se sumnjiči za primanje dva milijuna kuna mita, i to u vrijeme lockdowna. Kako na to gledate i što biste vi učinili?

U tom privatnom klubu za elitu je u vrijeme lockdowna bilo pola Vlade. Bili su ljudi iz mnogih državnih poduzeća koji su na svom primjeru pokazali da u Hrvatskoj očito jedna pravila vrijede za građane, a druga za elitu. To nije dobro.

Nitko od dužnosnika koji su bili u Kovačevićevu klubu u vrijeme dok je za ostale vrijedila zabrana bilo kakvih okupljanja nije se čak ni ispričao. Kakva je to poruka?

Svatko odgovara za svoje postupke. Nikoga neću pozivati na ispriku, nego da javno objasne što su tamo radili. Predsjednik Republike, za razliku od drugih, ne šuWti o svojim postupcima. Rado bih čuo i ministre u Vladi koji su tamo boravili i bili u društvu osoba koje su sada na privremenom boravku u Remetincu.

Smatra vas se osobom bliskom predsjedniku Milanoviću. Kakvi su danas vaši odnosi i koliko često komunicirate?

Predsjednik Republike se dolaskom na tu poziciju mora izuzeti od unutarstranačkih politika. Zoran Milanović je to apsolutno napravio. S njim se susrećem protokolarno, a zadnji put smo se sreli na obilježavanju Dana Istarske županije - dana kad slavimo priključenje Istre matici državi Hrvatskoj. Bilo mi je drago vidjeti što je kao Predsjednik Republike prepoznao značaj toga dana, došao pozdraviti Istru i njene građane.

Važno pitanje koje je iznjedrila afera Janaf je način imenovanja čelnih ljudi državnih poduzeća i javnih institucija. Kako biste ih vi imenovali?

Imenovanja moraju biti transparentna. To ne znači nužno javnim natječajem. Vidjeli smo da, i kada se raspišu javni natječaji, oni budu namješteni. Puno je bitnije da građani, kada je netko imenovan, znaju zašto je ta osoba na toj poziciji. Mora biti vidljiva njena biografija, da se radi o osobi koja ima sposobnosti i zaslužuje obnašati dužnost na koju je imenovana. A kada govorimo o pojedinim strateški važnim poduzećima, a Janaf je definitivno strateško poduzeće, morat ćemo razmisliti i o sigurnosnim provjerama.