PATRIJARH IRINEJ HASANBEGOVIĆU 'Tragediju Srba ne smijemo zaboraviti, ali moramo oprostiti. Mi Srbi nemamo bliže nego vas Hrvate...'

Žrtvu treba pamtiti, ali treba biti sposoban opraštati, najvažniji je dio govora kojeg je jučer pravoslavnim vjernicima uputio patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej za vrijeme posjete Jasenovcu i Pakracu. Patrijarh Irinej u Hrvatskoj je boravio sa ostalim episkopima, a u Manastiru Jasenovac, po prvi puta u povijesti održana je sjednica Svetog Arhijerejskog Sinoda.

Teret zločina

Središnji događaj posjete ove svojvrsne vlade SPC-a Hrvatskoj bilo je sahranjivanje četvorice Episkopa Pakračkih u Sabornom hramu Svete trojice u Pakracu. Radi se o episkopima Emilijanu Marinkoviću, Kirilu Živkoviću, Nikiforu Stefanoviću i Sofroniju Jovanoviću, a na samom obredu, uz mnoštvo vjernika, bili su i ministar kulture Zlatko Hasanbegović, kao posebni izaslanik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeć, Veljko Džakula, predsjednik Srpskog demokratskog foruma te brojni drugi uglednici.

- Mnogi su kršćani izgubili svijest i pamet u sebi i svi oni koji imaju teret zločina moraju potražiti oproštenje od Boga. Svi smo mi ikona Božja, svi smo mi djeca Božja. Srbi su u ovim krajevima doživjeli strašnu tragediju, njihovu žrtvu ne smijemo zaboraviti, ali moramo oprostiti, da sve ono što se ovdje događalo, više nikada ne dogodi – rekao je patrijah Irinej koji je u koncelebraciji sa mitopolitima Porfirijem i Amfilohijem predvodio parastos, molitvu za pokojnike.

FOTOGALERIJA

Patrijah Irinej vjernicima se obratio i u Jasenovcu gdje je ponovio odbačenu sintagnu o “stotinama tisuća žrtava” u logoru Jasenovac, podsjetio je na 20 tisuća ubijene djece do 14 godina te se založio za povratak Srba u ove krajeve. Kako se jučer moglo čuti, u parohiji Jasonovac ima tek 11 pravoslavnih vjernika. Komentirao je i na slučajeve fizičkih napada na pripadnike srpske manjine u Hrvatskoj posljednjih dana.

Hrvatska baština

- Mi smo mislili da ono što se desilo ovde da je to iza nas. Na žalost kvasac onih zbivanja izgleda da je ostao i danas u nekoj mjeri - naveo je patrijarh.

Nakon sahranjvanja zemnih ostataka, domaćin susreta episkop Slavonski Jovan patrijarhu Irineju i ministru Hasanbegoviću pokazao je kako napreduje obnova pakračkog Vladičanskog dvora, sagrađenog 1732. godine, koji je bio rezidencija slavonskih episkopa, i u kojem su se nalazila bogata biblioteka i riznica.

Do kraja godine trebala bi završiti prva faza obnove, nakon čega biti postavljeni temelji, kako je naglasio episkop Jovan, za obnovu velike biblioteke i riznice.

Radove je obišao i Hasanbegović koji nije skrivao zadovoljstvo učinjenim u “obnovi hrvatske sakralne baštine”. Ministarstvo kulture je u obnovu do sada uložilo 10 milijuna kuna.

On je patrijarha Irineja i ostale članove Svetog sinoda pozdravio u osobno ime, ali i u ime predsjednice Grabar Kitarović te naglasio kako unatoč mnogim nedaćama u povijesti, krščanstvo nastoji širiti mir i promovirati povjerenje.

Znak nade

- Istinski mir i pomirenje nije pasivno toleriranje jednih drugih, nego rad na zajedničkoj budućnosti suradnjom i prijateljstvom poradi budućnosti i zajedništva. To nam nameće prioritet jer zajednički nam je zadatak i cilj sačuvati ljude i obnoviti život u ovim krajevima što moje ministarstvo radi i na simboličan način obnavljajući sjedište Slavonske eparhije, crkvu i dvor u Pakracu. Ostajemo predani obnovi naše saktralne baštine – rekao je Hasanbegović te dodao kako se, iako musliman, iznimno radovao susretu papa Franje i moskovskog patrijaha Kirila, što je “znak nade i obnove naših sveukupnih odnosa.” Patrijah Irinej zahvalio mu je na dolasku riječima kako “mi Srbi nemamo bliže nego vas Hrvate”, kako “ono što se dogodilo među narodima mora biti opomena”, te pozvao na “suradnju za bolju budućnost”.

Patrijarh Irinej u Jasenovac je stigao oko 10 sati ujutro, a osim sjednice Svetog Sinoda, održana je i izvještajna sjednica Sinoda sa Odborom za Jasenovac SPC-a, na čijem je čelu episkop Jovan Ćulibrk. Glavna odluka tog Odbora je proširenje djelovanja na cijeli Drugi svjetski rat pa će se tako između ostalog, baviti zločinima nacista za vrijeme Nedićeve Sribije u Sajmištu. Nakon te sjednice moglo se čuti kako imaju dobru suradnju sa Spomen područjem Jasenovac te kako žele uspostaviti suradnju sa Muzejom genocida u Beogradu.