PARTNERI U RESTART KOALICIJI NASTOJE DOBITI ŠTO VIŠE Slaže se Vlada koja će imati najviše 12 ministarstava: Doznajemo što je i kome obećao šef SDP-a

Bude li SDP-ova Restart koalicija relativni pobjednik izbora i uspije nakon toga sastaviti parlamentarnu većinu, njihova Vlada, kao što smo već pisali, bit će manja i imat će između 10 i 12 ministarstava.

No to će prvenstveno ovisiti i o tome hoće li morati zadovoljavati apetite sadašnjih i budućih koalicijskih partnera, pa ako uspiju sastaviti vlast samo na temelju rezultata koalicije i uz manjinske zastupnike, većina sugovornika se zalaže da Vlada ima 10 do 12 ministarstava, a ako im budu trebali partneri izvan koalicije, onda je moguće da će biti i veća.

Iako u SDP-u tvrde kako imena koja bi bila nositelji njihovih politika u mogućoj Vladi još nisu utvrđena, jasno je da predsjednik SDP-a Davor Bernardić razmišlja tko bi mu bili budući ministri.

Više kandidata

Ono što se već sada sa sigurnošću može reći jest da bi uz Bernardića premijera njegov najbliži suradnik u Vladi bio Branko Grčić, kao potpredsjednik Vlade bez portfelja, koji bi zapravo koordinirao svim procesima. Kao izgledni potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti najviše se ističe potpredsjednik SDP-a Rajko Ostojić, a sada se s imenom Danka Velimira Vrdoljaka najviše spekulira kao izglednog budućeg ministra zdravlja. Ne treba zaboraviti ni na predsjednika HSS-a Krešu Beljaka, koji je u koaliciji drugi najveći partner SDP-a, pa iako svi naši sugovornici tvrde da ta stranka ni s čim nije uvjetovala ulazaka u koaliciju, osim s tri ulazna mjesta u Saboru, neki naši sugovornici ne isključuju mogućnost da upravo on bude potpredsjednik koji bi eventulano provodio reformu lokalne samouprave budući da s time ima iskustva kao dugogodišnji gradonačelnik Samobora. On sam, kažu nam izvori, neće bježati od odgovonosti izvršne vlasti.

Kao najizglednija imena za ministra financija spominju se prof. Josip Tica, koji je i voditelj njihova savjeta za gospodarstvo, ali i Boris Lalovac koji je javno rekao da se stavlja na raspolaganje. Resor gospodarstva prema načelnoj SDP-ovoj ideji postao bi jedno mega ministarstvo kojem bi se priključilo pet do šest sadašnjih ministarstava koji imaju neki doticaj s gospodarstvom, a to mega ministarstvo, koje bi se moglo zvati Ministarstvo razvoja, najvjerojatnije će voditi Zvonimir Mršić. Riječ je o bivšem predsjedniku Uprave Podravke, koji je više od 10 godina bio i na čelu Koprivnice, a u lipnju 2017. došao je u Agrokora.

SDP-ovoj Restart koaliciji u petak se napokon službeno priključio i međimurski župan Matija Posavec, s kojim zajednički izlaze na izbore u III. izbornoj jedinici.

Skupa do pobjede

S obzirom da bi i Posavec, kažu nam izvori, rado bio dio izvršne vlasti nije isključeno i da bi on bio jedan od ministara. Sugovornici s kojima smo jučer razgovarali kažu nam kako Posavca najviše zanimaju resori infrastrukture i EU fondova budući da ima iskustva s privlačenjem EU fondova u svojoj županiji.

Na poziciji ministra unutarnjih poslova Bernardić bi rado vidio glavnog tajnika stranke Nikšu Vukasa, pa je vrlo izgledno da bi on, ukoliko to bude u prilici, vodio MUP. Za Vukasa nam i ljudi izvan SDP-a kažu kako je riječ o izuzetno organiziranom i sistematičnom čovjeku, iako u javnosti ne ostavlja taj dojam jer baš i nije fotogeničan.

Iako SDP planira značajno smanjiti broj ministarstava, čak upola, realnije je da će ih biti do 12, pa čak postoji ideja da neki ministri pokrivaju više resora nakon što se neka ministarstva ukinu ili pripoje drugim tijelima, no izgledno je da zbog akreditacijskih tijela za EU fondove barem dva neće moći dirati, a to su Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Za Ministarstvo rada jako je zainteresiran predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja, ali naši sugovornici iz SDP-a kažu da su to više želje nego realnost. Sasvim je sigurno da će kod odabira ministra rada ključnu riječ imati i politički tajnik stranke Davorko Vidović, ali on, kako doznajemo, nema ambiciju biti dio izvršne vlastit.

Kao najizgledniji Bernardićev čovjek za socijalnu politiku spominje se Nino Žganec, izvanredni profesor na katedri za teoriju i metodologiju socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu, koji je već obavljao funkciju doministra tog resora, ali tu se spoominje i bivša saborska zastupnica Marija Alfirev te pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Primorsko-goranske županije Dragica Marač.

Ministar vanjske politike mogao bi postati Josip Klisović koji sasvim sigurno ima najviše iskustva u tom području od svih SDP-ovaca, dok je za resor obrane najzainteresiraniji Franko Vidović, iako neki sugovornici kažu da bi on bio bolji na poziciji ministra hrvatskih branitelja, a neki na poziciji ministra obrane vide i Arsena Bauka, koji je u Račanovoj Vladi radio u MORH-u.

Kao najizgledniji mogući ministar znanosti i obrazovanja spominje se Emil Tafra, koji je i Bernardićev prijatelj, a i predsjednik je SDP-ova savjeta za visoko obrazovanje, znanost i inovacije. Kada je riječ o zelenim politikama, ekologiji i zaštiti okoliša tu se spominje više imena, od Mirele Holy, koja je već bila ministrica zaštite okoliša i vodi SDP-ov savjet za zeleni razvoj, za zelene politike i prostorni razvoj zainteresirana je i predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš, a i HSS bi mogao tu dati svog čovjeka jer se želi udaljati od imidža stranke koju samo zanima poljoprivreda. Pitanje je i bi li SDP prepustio resor poljoprivrede partnerima kada ima toliko zainteresiranih ljudi od Sebastijana Svata, predsjednika SDP-ovog savjeta za poljoprivredu Bjelovarsko-bilogorske županije, do Tihomira Jaića, predsjednika županijskog odbora SDP-a Bjelovarsko-bilogorske županije i Hrvatske udruge poljoprivrednika. No neki na toj poziciji vide i Nikšu Vukasa koji je po struci agronom.

Ne žele turizam

Kada je riječ o pravosuđu, sugovornici kao najizglednijeg ministra spominju Vojka Brauta, odvjetnika i potpredsjednika riječkog SDP-a i vijećnika u Gradskom vijeću, dok oni koji su bliži bivšem šefu SDP-a Milanoviću na tom bi mjestu radije vidjeli Peđu Grbina. Državni ured za digitalnu ekonomiju mogao bi voditi bivši ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović. Kada je riječ o IDS-u, ni oni neće bježati od izvršne vlasti, ali ih, kažu sugovornici, turizam ne zanima.