PAPA FRANJO NA KAPTOL POSLAO VATIKANSKU INSPEKCIJU Evo što sve vrh Crkve zamjera kardinalu Bozaniću i znači li ovo njegov skorašnji odlazak

Kritizirali su ga zbog desničarenja. Prigovarali su mu što politizira svoje propovjedi. Zamjerali mu što je blagoslivljao pobunjene branitelje u zagrebačkoj Savskoj, upuštao se u javne svađe sa ministrima, nije uspjevao naći zajednički jezik sa papinskim nuncijima i svim se silama trudio očuvati premoć konzervativne struje među hrvatskim biskupima.

Ipak, najveći grijeh kardinala Josipa Bozanića – ona presudna točka u kojoj su počele sve njegove nevolje sa Vatikanom – nije vezana niti uz vjeru niti uz svjetonazor, nego uz puno profanije stvari – novac i nekretnine, piše Slobodna Dalmacija.

Papa Franjo ovih je dana u inspekciju na zagrebački Kaptol poslao umirovljenog poljskog nadbiskupa Józefa Michalika. Između ostalog, i da utvrdi kako je okončan postupak vezan uz kaptolske prebendare i njihov gubitak basnoslovnih 380 milijuna kuna (što preračunato iznosi 50 milijuna eura) u biznisu sa upravljenjem crkvenim zemljištem. Krivnju za rizična ulaganja – a riječ je o dozvoli danoj investitorima da mogu potpisati hipotekarne ugovore na imovini zagrebačke prvostolne crkve – na sebe je preuzeo bivši dekan Zbora prebendara Mijo Gabrić.

Vrstan poznavatelj načina rada Svete Stolice, sociolog religije i bivši veleposlanik u Vatikanu dr. Ivica Maštruko ističe da, pored svojeg predstavnika apostolskog nuncija u Zagrebu, Crkva na teren vrlo rijetko šalje nekog od svojih vizitatora.

- To se događa izuzetno rijetko, i ti vizitatori uvijek imaju poseban zadatak, kao što je slučaj i sa Međugorjem. Umirovljeni nadbiskup Michalik vjerojatno je došao da napravi izveštaj o prebendarima i unutarcrkvenom disciplinskom postupku koji je protiv njih vođen. U Rim je poslan prijedlog novoga statuta prebendara i sada se čeka njegova potvrda i imenovanje novih prebendara – pojašnjava za Slobodnu Dalmaciju Maštruko.

Nakon što poljski nadbiskup dostavi svoj izvještaj, nadležna kongregacija bi trebala dati svoje naputke i pitanje prebendara, zaključuje Maštruko, trebalo bi se konačno razrješiti.

Nakon što je afera koncem 2017. i početkom 2018. eksplodirala u javnosti, kardinal Bozanić raspustio je svih sedam prebendara, navodno po nalogu vatikanske Kongregacije za kler. Mijo Gabrić na sebe preuzeo svu krivnju zbog nesavjesnog upravljanja crkvenim sredstvima i objavio da Bozanić za njegove poteze nije znao.

Određena mu je pokora, presuđen mu je jednomjesečni odlazak na duhovne vježbe, a morao se odreći i počasne titule papina kapelana. No, tu je priča stala. Jer, da Gabrić nije postupio kako je postupio, istragu o čitavom slučaju preuzeo bi Vatikan, a onda bi se na izravnom udaru našao i sam zagrebački kardinal, „zapovjedno“ odgovoran za marifetluke svojih prebendara. Pirlično je izvjesno da bi se, u tom scenariju, lako otvorilo i pitanje njegove smjene.

No, to nije jedina financijska afera Kaptola koja je podgrijala nagađanja o Bozanićevom skorom odlasku, navodno već za ovaj Uskrs. Potkraj 2016. iz Vatikana je procurila vijest da se njegovo ime povezuje sa moćnom crkvenom šestorkom koja je u Vatikanskoj banci deponirala 25 milijuna kuna.

Bozanićev Tiskovni ured tada se pravdao da riječ nije o njegovom privatnom novcu, nego o novčanim darovima dobivenima u inozemstvu za potrebe zagrebačke nadbiskupije. Ipak, ova je informacija poslužila Bozanićevim oponentima u Vatikanu da detroniziraju njegov ugled u očima pape Franje, vitalno zainteresiranog da raščisti sve mutne poslove u kojima je godinama ogrezla Vatikanska banka.

No, Bozanić nije u nemilosti Vatikana samo od izbora Jorgea Marie Bergoglia na čelo Svete Stolice. I administarcija pape Benedikta XVI na Bozanićev rad je imala svoje zamjerke, u prvom redu vezano uz njegovo ponašanje u sporu o predaji samostana Dajla talijanskim benediktincima. Bozanić je tada držao stranu porečko-pulskom biskupu Ivanu Milovanu, a ne Vatikanu, što mu je u Rimu prilično zamjereno.

Milovan je na koncu Papi dao iznuđenu ostavku, Benedikt XVI. ju je prihvatio, Dajla je odlukom kardinala Attilia Nicora predana talijanskom samostanu, a za novog porečko-pulskog biskupa imenovan je Dražen Kutleša.

Koji, slučajno ili ne, slovi za najizglednijeg Bozanićevog nasljednika.