ZAGREB - Dužnici koje je divljanje švicarskog franka gotovo odvelo u bankrot od listopada će mjesečne rate svojih stambenih kredita moći plaćati po fiksnom tečaju od 5,8 kuna za jedinicu švicarske valute, dok će razlika između tako fiksiranog i stvarnog tečaja franka ići u „balon“, na koji će banke obračunavati godišnju naknadu od najviše 3,95 posto .
Suština je to dogovora koji je Vlada danas postigla s čelnicima osam najvećih hrvatskih banaka, koje su proteklih godina odobravale kredite u švicarskim francima. Kompromis Banskih dvora i bankara pao je nakon desetak dana intenzivnih pregovora, tijekom kojih su obje strane nastojale ostvariti maksimalne ciljeve, a danas je pretočen u sporazum. Potpise na taj Memorandum stavili su premijerka Jadranka Kosor i šefovi Zagrebačke, Privredne, Splitske, Raiffeisen, Erste, OTP, Hypo i Volksbanke.
- Ovo je maksimum koji smo uspjeli postići u pregovorima - kazala je premijerka, podsjetivši kako je Hrvatska, uz Mađarsku, jedina zemlja u okruženju koja je na ovakav način odlučila pomoći dužnicima koji kredite imaju u 'švicarcima'.
- Želim jasno poručiti da banke ne zarađuju na tečaju švicarskog franka jer iste takve obveze imamo i prema našim kreditorima. Prema standardima HNB-a, dužni smo se zaštiti od valutnog rizika - poručio je Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a.
Novi model otplate kredita u 'švicarcima' namijenjen je svima koji imaju stambene kredite vezane uz tu valutu, dakle ne samo onima koji su tim novcem kupili prvu nekretninu, kako se dosad najavljivalo.
Dužnici će pritom moći birati hoće li novi model kombinirati i s drugim mjerama koje banke odobravaju, a sve će ovisiti o individualnom stanju klijenta i dogovoru s bankom u kojoj je uzeo kredit. U bankama danas nisu mogli reći koliku potražnju za ovim modelom očekuju, tim više što tečaj franka, zahvaljujući mjerama švicarske središnje banke, proteklih dana pada.
Padne li u međuvremenu tečaj 'švicarca' na manje od 5,8 kuna, „balon“ koji nastane između tako fiksiranog tečaja i stvarne vrijednosti švicarske valute, ispuhivat će se. Vrijeme trajanja „balona“ ograničeno je na pet godina, a na njega će banke obračunavati naknadu od najviše 3,95 posto (što znači da ona može biti i manja), pri čemu se naknada neće obračunavati tijekom prvih šest mjeseci postojanja „balona“.
Nakon isteka petogodišnjeg razdoblja, dužnici će moći odlučiti hoće li „balon“ otplatiti jednokratno, ili će se on pripisati ostatku stambenog kredita, a moći će ga i refinancirati novim kreditom. Za dužnike je važna informacija i da će „balon“ biti iskazan u francima, a ne u kunama, što je za njih nepovoljnije .
Danas potpisan memorandum ne bavi se mogućnošću smanjenja kamata na kredite u 'švicarcima'. No, iz bankarskih krugova doznajemo da će banke nastaviti smanjivati kamatne stope na stambene kredite vezane uz švicarsku valutu. Ipak, tako nešto bankari i Vlada nisu mogli pretočiti u sporazum zbog poštivanja pravila tržišne utakmice, u kojoj svaka banka za sebe odlučuje o visini kamatnih stopa.
Početak primjene novog modela otplate stambenih kredita u 'švicarcima' predviđen je tek za početak listopada. Razlog tome, tvrdi Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffeisena, leži u vremenu koje je bankama potrebno da bi se pripremile za novi model.
„Mađarskoj je za to trebalo najmanje šest mjeseci“, podsjetio je Adrović, dodavši kako ne vjeruje da će hrvatske banke softver za novu računicu uvoziti iz sjevernog susjeda.
Na Vladi će se već sutra naći izmjene Zakona o porezu na dohodak, najavila je danas premijerka Jadranka Kosor.
Tim će se izmjenama mijenjati članci po kojima se porez na dohodak obračunavao na kamatne stope na stambene kredite manje od četiri posto, koje su se smatrale povlaštenima. Prema novom Vladinom prijedlogu, taj bi se prag sada trebao spustiti na tri posto, čime bi se dao poticaj bankarima da nastave smanjivati kamatne stope.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....