Ovu bi godinu u hrvatskoj vanjskoj politici mogli obilježiti ključni pomaci na planu rješavanja graničnih pitanja.
Naime, politički direktor u crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Vladimir Radulović u srijedu je Televiziji Crne Gore izjavio kako su s Hrvatskom usuglašeni dokumenti o statusu Prevlake te da su pregovori uoči odlaska pred Međunarodni sud pravde (ICJ) u Den Haagu u završnoj fazi. Radulović je također naglasio da će svi dokumenti prvo ići na parlamentarnu verifikaciju gdje bi trebali dobiti odobrenje za daljnju proceduru pred ICJ. Inače, crnogorski ministar vanjskih poslova Igor Lukšić, ujedno i potpredsjednik vlade, u prosincu prošle godine izjavio je kako su u tijeku konzultacije te da se model rješavanja može očekivati sljedećih tjedana.
Poseban slučaj
Prevlaka je bila jedan od najspominjanijih termina i tijekom agresije na jug Hrvatske, ali i nakon toga. Naime, tijekom rata se spominjalo da je tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman navodno pristao predati Prevlaku tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji u sklopu razmjene teritorija, što je izazvalo buru negativnih reakcija u našoj javnosti. Nakon oslobađanja juga Hrvatske na tom je prostoru ostala misija Ujedinjenih naroda koja je otišla kad je 2002. godine postignut Protokol o privremenom režimu razgraničenja na Prevlaci, koji je na snazi i danas.
Nova tema
U međuvremenu je Crna Gora stekla samostalnost, pregovori o granici su se nastavili, sporo, a nova se bura podigla kad je Hrvatska objavila dokumentaciju za istraživanje nafte i plina u Jadranu.
Hrvatski je stav tijekom pregovora sa svim stranama bio da je, ako se granice ne mogu riješiti dogovorno, potrebno svaki slučaj iznijeti upravo pred ICJ i na tome će se inzistirati u pregovorima s Podgoricom koja je ovom izjavom pokazala da je sklona takvom rješenju.
Izvori iz hrvatske vlade za Jutarnji dodaju pak kako ne postoji spor o “statusu Prevlake” već o utvrđivanju granice na kopnu i moru. I da je upravo ICJ najbolje mjesto za to.
I granice s BiH te Srbijom odrediti će sud u Haagu?
Ako se, dakle, ostvari dogovor s Crnom Gorom o tome da se sporni dio granice riješi pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, tada bi Hrvatskoj ostalo još rješavanje graničnog pitanja sa Srbijom (sporne su ade na Dunavu) te s BiH s kojom je još 1999. godine potpisan sporazum, ali ga niti jedna strana nije ratificirala. Kako je i tu teško očekivati da će se ti problemi riješiti pregovorima, najvjerojatnije će i te granice odrediti sličan sudski spor.