Pandemija nas je promijenila: Građane brine pojačani nadzor države, a samo 16,7% ih želi obnoviti društveni život

Dugotrajna pandemija nas je promijenila, a Hrvati su, uspoređujući s prošlom godinom, ove 2021. nešto zabrinutiji, što je uglavnom vezano uz pojačani nadzor državnih institucija nad građanima i smanjenje individualnih sloboda te materijalne uvjete života.

Pokazalo je to drugo veliko godišnje istraživanje Media Vala o stavovima, uvjerenjima, strahovima i očekivanjima hrvatskih građana.

Tako je više od polovice ispitanika veću zabrinutost iskazalo radi pojačanog nadzora državnih institucija nad građanima te smanjenja individualnih sloboda. Kad je riječ o materijalnim uvjetima života, kao ključni parametri prednjače pad životnog standarda obitelji i neopravdan rast cijena, od čega strahuju čak tri od četiri ispitanika, dok vjerojatnost smanjenja plaće zabrinjava 65 posto građana.

Interesi zajednice

Zanimljivo je da je tema cijepljenja ponovno pobudila izražen strah od ljudi koji rade protiv interesa zajednice, oko čega brine gotovo 64 posto građana, a manje od polovice ispitanika podržava stav da kompanije trebaju stimulirati zaposlenike na cijepljenje, dok je s druge strane podjednak broj onih koji snažno ovu ideju podržavaju, kao i onih koji su izrazito protiv (oko 25 posto).

Kad je riječ o sigurnosti na fizičkim lokacijama - u trgovinama, bankama, poštama i slično - u 2021. zabrinutost je izrazilo 31 posto građana, za razliku od prošlogodišnjih 43 posto.

Brojne usluge i aktivnosti, poput putovanja, odlaska u restorane, kafiće, na koncerte i slično građani trenutačno koriste ležernije, s manje straha nego prošle godine pa kraj pandemije, za povratak u omiljene kafiće i restorane, čeka tek oko pet posto građana. Građani su skloniji putovanjima unutar Hrvatske, a gotovo četvrtina ispitanika ne planira putovati u inozemstvo ili posjećivati koncerte sve do završetka pandemije. Građani su nešto skloniji boraviti u privatnom smještaju, hotele do smirivanja pandemije ne planira posjećivati 11 posto ispitanika, a svaki šesti građanin do tada ne planira niti putovanje zrakoplovom.

U odnosu na prethodnu godinu, primjetan je značajan rast slaganja s tvrdnjama "čeznem za trenucima kada se mogu samo odmoriti i opustiti" (s tvrdnjom se slaže 75 posto ispitanika) i "imam potrebu osjećati se sigurno i zaštićeno" (takav osjećaj dijeli 83 posto ispitanika). Koliko je pandemija ostavila traga na ljudima, najbolje govori podatak da se danas samo 16,7 posto ispitanika u potpunosti slaže s tvrdnjom "želim obnoviti svoj društveni život", dok otprilike sličan broj ispitanika djelomično podržava tvrdnju. Jedina su iznimka učenici i studenti koji iznadprosječno žele povratak društvenog života.

Znanje najisplativije

Analiza pojedinih aspekata života pokazuje da su građani optimistični kada promišljaju iz osobne perspektive, ali izrazito negativni kada procjenjuju budućnost političkog i gospodarskog stanja u zemlji. Znanje kao investiciju građani smatraju najisplativijom, i to njih 82 posto.