PAMETNO S NOVCEM: VELIKI VODIČ JUTARNJEG Banke režu kamate na kredite i ukidaju naknade

Nova runda borbe za klijente na hrvatskom bankarskom tržištu je počela. Banke osmišljavaju akcije čiji je cilj privući što više novih korisnika kredita i tako, nakon pet godina recesije, probuditi zamrlo tržište.

Među značajnijim akcijama vrijedi spomenuti “cash back” kredite kojima Sberbank nagrađuje urednu otplatu kredita, a s kojima je ta banka krenula ujesen lani. Početkom ove godine i OTP banka krenula je stimulirati građane za nova zaduženja, pa će svi krediti koje građani do kraja veljače podignu u toj banci biti oslobođeni troškova naknade.

Vjetar u jedra ovogodišnjoj kreditnoj ponudi trebale bi biti i kamatne stope, za koje analitičari očekuju da će nastaviti blago padati. Veliki pad kamata, tvrdi Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke, ne treba očekivati jer su rizici s kojima se banke suočavaju i dalje visoki, no blagi je pad izgledan. Time će se nastaviti trend iz ranijih godina.

Trend snižavanja

Trendu snižavanja kamata svakako će pridonijeti i državna intervencija u određivanje kamatnih stopa, posebno na stambene kredite u švicarskim francima. Vladino oružje u tome je Zakon o potrošačkom kreditiranju kojim je visina kamatnih stopa na stambene kredite u švicarcima do daljnjega svedena na prosječnih 3,23%. Računice Udruge Franak pokazuju da će zbog toga pasti i mjesečne rate dužnicima u francima za prosječnih 10-20%

Unatoč tome, ni u 2014. na tržištu kredita u Hrvatskoj ne treba očekivati kopernikanske obrate. Prepreka tome je opće stanje gospodarstva u kojem nastavlja rasti broj nezaposlenih, kojih je već sada oko 375.000, a tvrtke jedva preživljavaju. Zbog svega toga, nastavlja se i rast loših kredita koji su krajem rujna lani, prema podacima HNB-a, dosegli iznos veći od 44 mlrd. kuna, što je 15,32% ukupno odobrenog iznosa kredita u Hrvatskoj. To znači da je već sada gotovo svaka šesta kuna koju su banke plasirale ili teško naplativa ili potpuno nenaplativa. Još krajem 2008. u kategoriju loših kredita ulazilo je manje od 5% kreditnog portfelja hrvatskih banaka.

Eksplozija loših kredita jedno je od najtežih naslijeđa petogodišnje krize u Hrvatskoj. Trend rasta loših kredita, upozoravaju analitičari, nastavit će se i u ovoj godini, pa će banke morati posebnu pozornost posvetiti jačanju kvalitete svog kreditnog portfelja.

Najviše problema s podmirivanjem kreditnih obveza imaju poduzeća. Još uoči krize svaka 13. kuna, ili 7,47% novca koji su banke plasirale tvrtkama, nosila je oznaku nenaplative ili teško naplative. Krajem rujna lani udio takvih kredita u ukupnim kreditima tvrtkama popeo se na čak 27,44%.

No, stvari za banke ne stoje sjajno ni kad je riječ o sektoru stanovništva. Uoči krize, od ukupno nešto manje od 126 mlrd. kuna kredita građanima, u kategoriju loših ulazilo je manje od 5 mlrd. ili ispod 4%. No, potkraj rujna lani od ukupno nešto manje od 125 mlrd. kuna kredita odobrenih sektoru stanovništva, nenaplativo ili teško naplativo bilo je više od 13 mlrd. ili 10,61%.

Razlike u plaćanju

U oba slučaja izravni krivac za eksploziju loših kredita je kriza. Tvrtke su zbog recesije izgubile tržišta i morale su se restrukturirati, a mnogi su građani izgubili posao, time izvor prihoda za život, pa tako i za servisiranje kredita. Onima koji su zadržali posao većinom su smanjene plaće, što je mnoge bacilo ispod crte kreditne sposobnosti.

Ipak, velike su razlike ako se usporedi plaćanje kreditnih obveza stanovništva po vrstama kredita. Auto-krediti, uz kredite po kreditnim karticama, i dalje su najmanje rizični, jer je udio loših među njima manji od 5%. U tu kategoriju ulaze i stambeni, kod kojih je udio loših manji od 7,5%. To znači da će ljudi izdvojiti i posljednju kunu da zadrže krov nad glavom ili auto.

S druge strane, hipotekarni krediti i dalje drže vrh ljestvice loših kredita stanovništvu: takvih je više od četvrtine. U kategoriju rizičnih sve više ulaze i gotovinski nenamjenski krediti, kao i minusi po tekućim računima, koji su mnogima već godinama jedina financijska injekcija u sve siromašnijim budžetima.

OSTALE ČLANKE IZ PRILOGA PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU

- Sedam koraka da spriječite prezaduženost

- Kako srezati troškove i naći nove prihode prije dizanja kredita

(...)