Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić optužio je u ponedjeljak Hrvatsku da dovodi u pitanje suverenitet BiH ističući kako na takav način nije moguće graditi dobrosusjedske odnose za koje se vlada u Zagrebu zalaže.
"Dobrosusjedski odnosi između BiH i Hrvatske trebaju biti temeljeni na međusobnom uvažavanju i povjerenju nakon čega se mogu otvoriti sva pitanja o kojima kao susjedi trebamo razgovarati. Međutim, ovo što radi Hrvatska prema Bosni i Hercegovini nije dobro, takva aktivnost poništava međusobno povjerenje i duboko zalazi u negiranje suvereniteta Bosne i Hercegovine, kroz negiranje njene suverene vlasti izabrane na izborima", izjavio je Komšić za regionalnu televiziju N1.
Bio je to njegov komentar istupa hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u kojemu je on u subotu problematizirao Komšićev izbor za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i potvrdio kako neće odstupiti od zalaganja za prava Hrvata u BiH.
"Hrvatska politika u u vanjskopolitičkom smislu ovu temu neće pustiti. Dok sam ja predsjednik vlade mi je nećemo pustiti", kazao je Plenković u subotu ističući da Hrvatska neće odustati od zaštite interesa hrvatskog naroda u BiH.
On je odbacio i tvrdnje trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH Carla Bildta, Paddyja Ashdoowna i Christiana Schwarz-Schillinga da se Hrvatska miješa u unutarnja pitanja BiH.
Plenković je tim povodom kazao kako nitko od Hrvatske bolje ne poznaje BiH, niti joj je veći prijatelj i saveznik konkretno pomažući i da ta zemlja podnese zahtjev za status kandidata za članstvo u EU.
Premijer je također istaknuo da RH, koja je potpisnica Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma i ima ustavnu obavezu brinuti o svim Hrvatima izvan zemlje, ima obavezu artikulirati interese i stav da Hrvati, kao konstitutivni narod, moraju biti i faktično ravnopravni u BiH. Smatra da izigravanje "duha i jezika" Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma nije dobro za demokraciju u BiH.
Visoki dužnosnik SDA: Odnos Hrvatske prema BiH je neprijateljski
Visoki dužnosnik Stranke demokratske akcije (SDA) Safet Softić, koji je i zastupnik u Zastupničkom domu parlamenta BiH, ustvrdio je u ponedjeljak kako se Hrvatska sada ponaša gotovo neprijateljski prema Bosni i Hercegovini dodajući kako u tome "prednjači" predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković.
"U čitavoj priči prednjači premijer Plenković koji pokazuje jedno potpuno novo lice u odnosu koji je ranije imao prema BiH. On ustvari pokazuje nešto što zaista nije prijateljsko", kazao je Softić koji obnaša dužnost potpredsjednika najveće bošnjačke stranke u BiH u izjavi za regionalnu teleiziju N1.
Softić je ustvrdio kako su netočne tvrdnje hrvatskog premijera da je izborom Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH narušena bit Daytonskog sporazuma.
Kazao je kako se u BiH "ne događa ništa što je protuzakonito" niti se, kako po Softićevoj interpretaciji to vidi Plenković, "izigrava duh Daytona".
Potpredsjednik SDA je kazao da, čak i ako bi se pozorno birale riječi, može ustvrditi da Hrvatska "vodi diplomatski rat protiv BiH".
"Ono što možemo slušati kada je u pitanju odnos Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, pogotovo u zadnje vrijeme, neposredno prije i poslije izbora, jest jedan udar na Bosnu i Hercegovinu, koji vjerojatno može objasniti one Čovićeve izjave prije izbora 'ukoliko se ne usvoji izborni zakon - pristupit ćemo planu B'. Ja vjerujem da je taj plan B sadržan u reakciji Republike Hrvatske u odnosu na BiH, ukoliko Čović ne bude izabran za člana Predsjedništva BiH", ocijenio je Softić koji slovi za bliskog suradnika predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.
Prema Softićevu tumačenju Hrvatska trenutačno svojim političkim, obavještajnim i drugim angažiranjem zapravo pokušava u BiH napraviti destabilizirajuće stanje koje bi dovelo do toga "da se nešto u mutnome ulovi" i da dođe do korjenitih promjena kada je u pitanju stanje u BiH.
Upozorio je kako u BiH ima puno stvari kojima su zbog postojećeg ustavnog ustroja nezadovoljni Bošnjaci, Bosanci i predstavnici drugih naroda pa se ne može izolirano promatrati samo pitanje načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH i popune Doma naroda.
"Stoga sam iznenađen reakcijom Republike Hrvatske i pozivam ih da doista prestanu s ovim udarima na Bosnu i Hercegovinu. Ono što očekujemo od Hrvatske jest da će Hrvatska biti najbolji susjed BiH kojoj će pomoći na europskom putu", poručio je Softić u ime najveće bošnjačke stranke u BiH. (Hina)
Pejčinović Burić: pismo trojice bivših visokih predstavnika nije polučilo učinak kakav su željeli
Pismo trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, u kojem se Hrvatska optužuje za miješanje u unutarnje stvari u BiH, nije imalo nikakva učinka kakvog se htjelo postići, izjavila je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.
"Nitko nije spominjao to pismo. Ja sam se na njega referirala, odbacujući ga i smatrajući ga zaista neprimjerenim i prema Hrvatskoj, ali i prema institucijama EU jer se na neki način miješa u njihov rad. Pismo je instruktivno, daje instrukcije što bi Vijeće za vanjske poslove trebalo raspravljati i odlučivati, a miješa se i u neke odluke Komisije. Pismo očigledno nije imalo efekta koji se želio postići", rekla je ministrica Pejčinović Burić, koja sudjeluje na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU.
Trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling prošli su tjedan uputili pismo visokoj predstavnici EU za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU, u kojem su ustvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju izabrati vlastite etničke skupine.
Na to pismo dosta oštro odgovorio je premijer Andrej Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odbacivši optužbe o miješanju u unutarnje stvari BiH, ističući da su upravo neki bivši visoki predstavnici djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.
Ministri vanjskih poslova u ponedjeljak su raspravljali o stanju u jugoistočnoj Europi i europskoj perspektivi zemalja iz toga područja.
Ministrica je rekla da je u raspravi dominiralo pitanje odnosa Srbije i Kosova i dijaloga koji vode uz posredovanje Europske unije.
"Svi su izrazili zabrinutost što toga dijaloga u ovom trenutku zapravo nema te izrazili želju da se stvore uvjeti kako bi se mogao nastaviti. Mislimo da je to za stabilnosti i sigurnost jugoistočne Europe vrlo važno", rekla je ministrica.
Ona je rekla da je posebno naglasila pitanje koje Hrvatska drži iznimno važnim, a to je "nespremnost Srbije da se suoči s pitanjima iz prošlosti, a što onda otvara pitanje rješavanja svih drugih pitanja koja su ili posljedica raspada bivše države, poput pitanja granica illi pitanja koja proistječu iz Domovinskog rata, odnosno agresije na Hrvatsku. To su pitanja nestalih, pitanje suđenja za ratne zločine itd".
"Mi smo s naše strane izrazili veliku zabrinutost što ti procesi ne mogu ići kako bi trebali i onoliko brzo koliko bi trebalo ako sa srbijanske strane ne bude spremnosti za suočavanje s prošlošću i odricanja od ideologije iz 90-ih", rekla je ministrica Pejčinović Burić.
Što se tiče BiH, rasprava je bila manje intenzivna s obzirom da je ona bila tema na zadnjem sastanku ministara vanjskih poslova u studenome.
Ministrica je rekla da se većina zemalja članica slaže da se Makedoniji i Albaniji ponudi otvaranje pregovora u lipnju sljedeće godine, ako one ispune uvjete koje je EU za to postavila. (Hina)