ŠTO SE DOGAĐA?

Pada broj superodlikaša, a učenici sve više izostaju: Prije osam godina podaci su bili znatno drugačiji...

Paralelno, novi podaci pokazuju i blagi porast broja učenika s nedovoljnim uspjehom
 Boris Kovacev/Cropix/Cropix

Dok je prije osam godina 39 posto školaraca u Hrvatskoj prolazilo s odličnim uspjehom, odlikaša je sada u osnovnim i srednjim školama 48 posto, pokazuju novi podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja koji ipak upućuju na blagi trend pada broja odličnih učenika u posljednje tri godine.

Naime, prije tri godine 52,59 posto školaraca razred je završilo s odličnim uspjehom, godinu iza takvih je bilo 49,21 posto, da bi u prošloj školskoj godini 48,33 posto đaka uspjelo ostvariti odličan uspjeh. Paralelno, novi podaci pokazuju i blagi porast broja učenika s nedovoljnim uspjehom: dok ih je školske godine 2019./20. bilo 0,26 posto, u 2020./21. i 2021./22. godini ih je 0,73 posto. Ipak, daleko je to još od 2013./14. kada je školsku godinu zbog negativnih ocjena palo 1,46 posto školaraca.

Analiza općeg uspjeha učenika pokazuje da je prosječna ocjena prije osam godina bila 4,09 (osnovne i srednje škole). Najviša je bila očekivano bila 2019./20., kada se prosjek umalo popeo do petice i iznosio 4,38. Ljetos su pak učenici školsku godinu završili s prosječnom ocjenom 4,32. Prosječna ocjena učenika osnovnih škola je 4,48 posto, a srednjih 3,96 posto. Ukupno 58,59 posto osnovaca prošlo je razred s peticom, dok je isto pošlo za rukom svakom četvrtom srednjoškolcu. U osnovni školama je 0,36 posto učenika s nedovoljnim uspjehom, dok je u srednjima razred palo 1,55 posto.

U podacima Ministarstva vidljivi je i pad broja superodlikaša: prije tri godine bilo ih je 21,66, godinu iza 18,38, da bi školsku godinu za nama prosjek 5,0 ostvarilo 17,56 učenika. Statistika od prije osam godina pokazuje pak da je superodlikaša tada bilo oko 14 posto. Broj superodlikaša znatno se razlikuje u osnovnim i srednjim školama – dok ih je oko 24 posto u osnovnima, u srednjima je 5.0 prosjek imalo svega 2,73 posto učenika.

Rekorderi

Rekorderi po peticama su učenici zagrebačkih osnovnih i srednjih škola, čiji je prosjek ocjena u prošloj školskoj godini iznosio 4,47. Slijedi Zagrebačka županija s prosjekom od 4,42 te Dubrovačko-neretvanska županija čiji su učenici ostvarili prosječan uspjeh od 4,35. Najslabiji prosjek imaju učenici Šibensko-kninske županije 4,17 te Požeško-slavonske, Brodsko-posavske i Virovitičko podravske županije (4,18).

Paralelno, u Zagrebu je i najviše superodlikaša – 17,56 posto, a najmanje ih je u Šibensko-kninskoj, gdje je s 5.0 prošlo 13 posto učenika.

Kada je riječ o županijama u čijim je školama najviše učenika s nedovoljnim uspjehom, prednjači Međimurska županija s njih 2,03 posto. Slijede Virovitičko-podravska i Bjelovarsko-bilogorska županija sa 1,18 posto ponavljača. U Zagrebu ih je 0,46 posto, Dubrovačko-neretvanskoj županiji tek 0,25, a u primjerice Istri jedan posto.

Sumarno, prošlu školsku godinu ukupno 217 tisuća učenika završilo je s odličnim uspjehom, njih 3272 s nedovoljnim, a onih s uspjehom 5,0 je 78.875.

– Nastavnici su se opekli na nejednakim kategorizacijama znanja, odnosno ocjena. Sada se po nastavničkim aktivima i županijskim vijećima dogovaraju oko ujednačavanja testova, kako se ne bi događalo da im netko kaže – dijete u jednoj školi za isto znanje ima dvojku, a u drugoj trojku. Uz to, nastavnici za razliku od prije sada uistinu elaboriraju učenicima zašto su dobili takvu ocjenu te se u razredima provode analize provjere znanja, komentira trend pada odlikaša predsjednica Udruge ravnatelja osnovnih škola Hrvatske Antonija Mirosavljević.

Online nastava

Za predsjednicu Udruge srednjoškolskih ravnatelja Suzanu Hitrec rezultati su očekivani, osobito kada je riječ o visokom prosjeku ocjena u pandemijskoj 2019./20 godini. Tada je praktički cijelo polugodište prebačeno na online nastavu. Smjernice su bile, podsjeća Hitrec, da se takav neprimjereni oblik nastave ne smije odraziti na ocjene, pa su učenici uspjeli ostvariti vjerojatno najbolji uspjeh u povijesti.

- Kako se povećavao omjer nastave uživo, tako se spuštao prosjek ocjena, jer je zahtjevnost prema učenicima bila veća, kaže Hitrec, po kojoj je trend rasta izostanaka dobrim dijelom vezan uz kalkuliranje roditelja.

– Taj trend će se nastaviti dok god postoji pravilnik koji roditeljima omogućava neograničeni broj puta u godini opravdati do tri dana izostanka s nastave. Značajan dio roditelja to kontinuirano koristi, ne bi li omogućili svojoj djeci da ne dolaze na nastavu onda kada su najavljene provjere znanja, a oni nisu spremni, zaključuje Hitrec.

Novu školsku statistiku komentirao je i profesor geografije i povijesti Tvrtko Pleić, riječima - imamo sve manje učenika, a sve vise izostanka.

- Nekako mi se čini da bi u korelaciji s izostancima trebao biti i školski uspjeh, međutim, mi smo dosad imali obrnutu proporcionalnost. Broj odlikaša i superodlikaša i dalje smatram prevelikim, to nije odraz realnog stanja. Kriterijsko vrednovanje i/ili mala matura puno bi toga otkrili. Možda će se nešto promijeniti s nacionalnim ispitima, ali nisam previše optimističan ukoliko njihov rezultat neće imati nikakvog utjecaja na ocjene, kaže Pleić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 05:45