OVO SU LJUDI KOJI SU POBIJEDILI BANKE Sociologinja rada i rata, inženjer u HŽ-u, analitičar trgovačkog lanca i pravnici koji rade pro bono

Bio je to najslađi pelinkovac koji su popili. U kafiću preko puta Trgovačkog suda u Amruševoj dali su si oduška i nazdravili pobjedi.

- David je razvalio Golijata - čulo se za stolom dok su čaše bilo podignute visoko u zrak. Na čelu, ne zato što su htjeli, nego jer je tamo jedino bilo mjesta, zasjeli su odvjetnik Nikša Valjalo i Goran Aleksić, koordinator pravnog tima udruge Franak. Uskoro su im se pridružile i Petra Rodik, članica Upravnog odbora udruge kao i samozatajna odvjetnica Nicole Kwiatkowski. Za stolom bi se svakako našao i Tomislav Prpić, koordinator udruge iz Rijeke, da nije bio spriječen obiteljskim obvezama.

Kolektivna prava

Svi oni, svaki na svoj način, zaslužni su za pobjedu udruga Franak i Potrošač nad bankama . Ispred njih na stolu nepravomoćna presuda u kojem je udruga građana revoltirana ponašanjem banaka uslijed skoka tečaja švicarskog franka tužila njih osam. Ima 180 stranica, napisalo ju je sudsko vijeće na čelu sa sucem Radovanom Dobronićem.

Izgledaju kao da bi najradije naglas opet pročitali cijelu presudu, posebice dijelove u kojima stoji kako su banke povrijedile kolektivna prava i interese potrošača, u ugovorima su primijenili nepoštene i ništetne odredbe, nisu u cijelosti informirali i potrošače, radili su suprotno Zakonu o potrošačima i Zakonu o obveznim odnosima, nisu pojedinačno pregovarali, samovoljno su mijenjale kamatne stope, zbog čega je došlo do neravnoteže između obaveza banaka i potrošača.

Upravo zbog takvog orazloženja, veselju za stolom nije bilo kraja. Oduševljeni su, iako svijesni da se radi tek o nepravomoćnoj presudi.

Tko je zaslužan za ovakvu pobjedu udruge Franak? Netko je ispred suda rekao kako je ovo pobjeda malih, običnih građana nad sustavom koji svojim metodama upravlja životima građana. Goran Aleksiću takav opis se ne sviđa.

- Mi nismo mali čovjek. S nama su desetine tisuća onih koji su imali identičan problem. A to onda nije čovjek već vojska ljudi - objasnit će.

A ideja o okupljanju vojske građana kojima su promjene na tečajnoj listi doslovno ugrozile egzistenciju, rodila se baš u jednom kafiću. Razlog - divljanje švicarskog franka. Mjesto - kafić Spunk kod Sveučilišne knjižnice u kolovozu 2011. Iako tada još nisu znali na koji način će djelovati, dogovor je pao: samo legitmnim putem i prema pravnim osnovama. Bez blokada cesta i incidenata.

Stručni timovi

Jedan od razloga osnivanja udruge bila je i mantra koje su u ljeto 2011. ponavljale banke i Hrvatska udruga banaka, a to je da su građani sami krivi što su podizali kredite u švicarcima i da su se potrošači tada ponašali poput kockara. I to je bio okidač zbog čega je Petra Rodik s prijateljima odlučila osnovati udrugu.

- Od prvog dana imali smo dojam da se takva situacija ne smije tolerirati i da se treba suprostaviti bankama. Željeli smo ukazati na pravog krivca, onoga tko je generalizirao problem, a to je bankarski sustav - kaže Petra, mlada doktorica znanosti i viša asistentica na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je doktorirala 2011. Autorica je knjige i više znanstvenih radova. Do sada se pretežno bavila sociologijom vojske i rata, a u posljednje vrijeme i sociologijom rada i organizacije te ekonomskom sociologijom.

Odmah su se posvetili organizaciji. Tako u udruzi postoje stručni timovi poput ekonomskih i pravnih, a organizirani su i regionalni uredi. Nalaze se jednom tjedno i raspravljaju o stručnim stvarima, dok preko mailing liste razmjenjuju ideje.

Kako je, zajedno s kolegama, svo vrijeme bila u kontaktu s građanima, Petra je skupila stotine svjedočanstava o strašnim posljedicama koje su prouzročili krediti u francima. Autentične priče o raspadnutim brakovima, ostavljenoj djeci, bolestima i stresovima objavljene su u Crnoj knjizi udruge koju su kao božićni poklon u prosincu 2012. uručili i Vladi. Iako je jučer bila jako sretna zbog nepravomoćne presude, Rodik se sjeća i najtužnijeg dana u slučaju.

- Kad nam je sud odbio kolektivnu tužbu u koju smo ušli samostalno, bez udruge Potrošač. To nas je pogodilo, no iz te odbijenice izašli smo jači - sjeća se Rodik.

Priči se priključila i njena prijateljica Nicole Kwiatkowski, odvjetnica građanskog i trgovačkog prava. Bez imalo razmišljanja odlučila je udrugu zastupati pro bono.

Dva razloga

Rođena je 1971. u Zapadnom Berlinu. Otac joj je bio Nijemac, majka iz Križevaca, a 1974. doselila se u Hrvatsku. Na pravnom fakultetu diplomirala je 2000. Do preuzimanja uloge tužiteljice u slučaju Franak radila je na slučajevima stečaja brojnih tvrtki. Odlučila je pomoći iz dva razloga. Prvi, mnogi njeni prijatelji imali su velikih egzistencijalnih problema zbog rasta švicaraca. Drugi je bio osobne prirode. Neposredno prije uključivanja u rad Udruge, preminuo joj je suprug.

- Pomaganje drugima pomoglo je meni - kazala je. S oduševljenjem govori o odvjetniku Nikši Valjalu, koji joj je, kao odvjetnik udruge Potrošač, pomagao u slučaju. I Valjalo je odvjetnik građanskog i trgovačkog prava. Rođeni Dubrovčanin diplomirao je pravo 1998., a nakon pet godina staža u odvjetničkom društvu Mladena Dragičevića, 2003. godine otvorio je vlastiti ured. U karijeri je radio na naknadama štete u prometnim nesrećama te je zastupao Udrugu Potrašač u tužbi protiv HT-a.

- Dugo sam u građanskom pravu i ovo je bez premca najzanimljiviji slučaj na kojem sam radio. Noć prije presude nisam spavao. Bio sam pod velikim stresom. Slično kao i na prvom ročištu ovog slučaja - kaže Valjalo kojeg prijatelji opisuju kao velikog ljubitelja rocka i bijelih mačaka.

Većina članova udruge Franak slaže se kako je spiritus movens pokreta Goran Aleskić, koordinator pravnog tima. Aleksić je radio kao prometnik vlakova od 1988. do 1994., a sada radi u Organizaciji i regulaciji prometa kao glavni inženjer za prometne propise, nakon što je novom organizacijom HŽ Infrastrukture ukinuto njegovo dosadašnje radno mjesto - voditelj grupe za prometnu regulativu. Kada ne radi - svira gitaru. Glazbom se amaterski bavi više od 30 godina, skladao je pedesetak skladbi i nastupao je na Chansonfestu 2010. i 2012. uz Arsena Dedića, Hrvoja Hegedušića, Kseniju Erker, Kostadinku Velkovsku...

Prvi javni istup

- Uvijek sam vjerovao u našu priču. Sve je bilo fantastično postavljeno. I sada kada pogledam unatrag, da nije bilo udruge Franak, nitko ne bi ni razmišljao o ništetnosti kamate, niti bi imao pojma o valutnoj klauzuli - kaže.

Tomislav Prpić, ekonomski analitičar jednog trgovačkog lanca i jedan od osnivač udruge i koordinator za riječku regiju, među prvima je javno govorio o problemima u kojima se našao zbog franaka. Kako je priznao, ni sam nije imao pojma o valutama kada je prije sedam godina odlučio kupiti stan po prihvatljivoj cijeni i povoljnim uvjetima. Izbor je, kaže, bio njegov, no nekoliko stotina kuna razlike u korist 'švicarca' naraslo je u 35 posto veću ratu i isto toliko veći preostali dio glavnice.

- Istupio sam javno jer su ljudi bili inertni, mislili su da se ništa ne može promijeniti. Osjećali su se označeno. Želio sam napraviti taj prvi korak. Ako sam ikoga naveo da postupi isto i da se priključi udruzi, sretan sam - kaže 35-godišnji Riječanin.