REFORMSKI PAKET

OVO JE ŠEST KLJUČNIH REFORMI U 2018. Uvodi se nova politika plaća za zaposlene u državnoj i javnoj upravi, neki će dobiti povišice, neki otkaze!

 
 Damjan Tadić / Hanza Media

“2018. bit će godina reformi”, najavio je u božićnom intervjuu za Jutarnji list premijer Andrej Plenković, naglasivši kako je ovo prvi put nakon dugo vremena da će Hrvatska imati godinu bez izbora, pa je valjda sada krajnji čas da se pokrenu toliko željene strukturne reforme.

Šest je ključnih resora u kojima bi se trebale događati te reforme, a to su zdravstvo, mirovinski sustav, sustav državne uprave, obrazovanje, pravosuđe, a u Ministarstvu gospodarstva planiraju mjere za smanjenje administrativnih barijera, parafiskalnih nameta te liberalizaciju tržišta usluga za poduzetnike.

Kada je riječ o zdravstvu, ono je opterećeno velikim dugovima, koji su se dosad rješavali isplatama iz proračuna. Ministar zdravstva Milan Kujundžić sada više ne spominje krizni porez ili poskupljenje dopunskog osiguranja već se fokusira na racionalizaciju poslovanja.

Šest ključnih reformi

1. Zdravstvo

Smanjivanje dugova racionalizacijom poslovanja, pojačana kontrola rashoda, spajanje bolnica, manje liste čekanja, objedinjena javna nabava, izgradnja dnevnih bolnica, povlačenje sredstava iz EU fondova, izmjene zakona o lijekovima i o obveznom zdravstvenom osiguranju, bolja naplata participacije

2. Gospodarstvo

Novi akcijski plan za rasterećenje gospodarstva od prekomjernih administrativnih troškova i neporeznih davanja (smanjenje parafiskalnih nameta, doprinosi, stručni ispiti), te ispunjavanje preostalih mjera iz postojećeg plana (sanitarno-tehnički uvjeti i zaštita na radu), liberalizacija tržišta usluga, novi portal za sva neporezna davanja

3. Mirovine i rad

Mirovinska reforma koja će obuhvatiti poboljšanje učinkovitosti drugog stupa (razmišlja se o većim uplatama), ukidanje beneficiranog staža za neka zanimanja, pitanje ranijeg odlaska u mirovinu i većeg penaliziranja prijevremenih, EK traži da se izjednači dob za umirovljenje muškaraca i žena sa 67 godina već 2030., a ne kako je planirano 2038.

4. Državna i javna uprava

Politika plaća - plaćanje prema učinku, platni razredi i nagrađivanje izvrsnih, a otkaz onima koji ne zadovolje, decentralizacija, novi Zakon o agencijama vezan uz spajanje i ukidanje nekih agencija u sustavu, Zakon o upravnoj inspekciji, projekt sustava upravljanja kvalitetom u javnoj upravi, e-poslovanje, e-pristojba, centar dijeljenih usluga

5. Pravosuđe

Paket mjera za bolje pravosuđe je u javnoj raspravi - izmjene zakona o područjima i sjedištima sudova, Zakona o sudovima, Zakona o državnom odvjetništvu, Zakona o državnom sudbenom vijeću, Zakona o pravosudnoj akademiji, Zakona o trgovačkim društvima, Zakona o parničnom postupku, digitalizacija sustava

6. Obrazovanje

Pilot-projekt kurikularne reforme u tri do pet posto škola, uvođenje obvezne informatike u pete i šeste razrede osnovnih škola, uspostava centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju, 30 posto veće plaće onima koji povlače novac iz EU fondova, zakoni o strukovnom obrazovanju i obrazovanju odraslih, racionalizacija mreže škola.

“Smanjenje dugova postignuto je racionalizacijom u poslovanju u zdravstvenom sustavu, te rebalansom proračuna. Vjerujemo da će se taj trend nastaviti i iduće godine, a sve je postignuto bez smanjenja kvalitete zdravstvenih usluga”, kažu u Ministarstvu te napominju kako je tijekom ove godine povećan i fond za skupe lijekove HZZO-a za 200 milijuna kuna.

Planira se daljnja financijska stabilizacija, pojačana kontrola rashoda, nastavak spajanja bolnica, gradnja dnevnih bolnica i objedinjenih hitnih bolničkih prijema, projekt prioritetnih lista čekanja, objedinjena javna nabava te nastavak povlačenja sredstava iz fondova EU. U prvoj polovici 2018. planirano je i donošenje izmjena Zakona o lijekovima, kao i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, međutim, nacrti su u pripremi.

Razmatra se i bolja naplata participacije, ali bez pokretanja postupaka ovrhe, a povećani su i limiti svim bolnicama. U prijedlogu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđeno je i nagrađivanje zdravstvenih radnika prema kvaliteti i izvršenosti posla.

U obrazovanju se očekuje provođenje pilot-projekta kurikularne reforme u tri do pet posto škola, zatim uvođenje obvezne informatike u pete i šeste razrede osnovnih škola, uspostava centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju, 30 posto veća plaća za školske djelatnike angažirane na projektima EU, donošenje Zakona o obrazovanju odraslih te racionalizacija mreže škola.

Bolja organizacija

Paket mjera u pravosuđu je na javnoj raspravi, a za 2018. planira se donošenje Zakona o dopunama i izmjenama Zakona o trgovačkim društvima, te zakoni o pravosudnoj akademiji, o područjima i sjedištima sudova, o sudovima, o DORH-u, o DSV-u, o parničnom postupku te digitalizacija sustava.

Ono što Hrvatsku čeka jest i jedna od važnijih reformi u resoru ministra rada Marka Pavića - mirovinska. U drugoj polovici 2018. ići će paket cjelovite reforme koja će obuhvatiti poboljšanje učinkovitosti drugog mirovinskoga stupa, tako da se razmišlja o eventualnom povećanju izdvajanja, zatim riješit će se i pitanje beneficiranog radnog staža jer su neka zanimanja gotovo nestala, a tu je i pitanje ranijeg odlaska u mirovinu i većeg penaliziranja prijevremenih mirovina. EK od nas traži da se izjednačavanje odlaska u mirovinu sa 67 godina za muškarce i žene počne primjenjivati od 2030., a ne od 2038. kako smo zamislili.

Ministar uprave Lovro Kuščević, pak, najavljuje bolju organizaciju rada u državnim i javnim službama, pa je tako za kraj iduće godine planiran novi zakon o plaćama u javnoj upravi, dok je za državne službenike sa strane Ministarstva rada najavljen i ranije u 2018. Intencija oba zakona su nagrađivanje izvrsnih i otkazi onima koji budu ocijenjeni negativno.

- U mom resoru četiri su ključne točke - racionalizacija državne uprave, decentralizacija, učinkovitost i digitalizacija. Tu je novi Zakon o agencijama koji će bolje urediti sustav, imamo i veliki projekt vrijedan 40 milijuna kuna “Sustav upravljanja kvalitetom u javnoj upravi” koji će dati preporuke kako racionalizirati sustav i koje poslove prepustiti lokalnoj samoupravi. Prvi korak će biti drugo čitanje Zakona o upravnoj inspekciji kojim se s ministarstava nadležnosti prebacuje na urede državne uprave – kaže Kuščević.Početkom godine napokon kreće i projekt e-poslovanja, zatim jedinstveno upravno mjesto (građani će neke usluge moći obaviti, primjerice, u poštanskim uredima), kao i e-pristojba, te “Centar dijeljenih usluga”.

U sektoru gospodarstva početkom godine očekuje se objedinjavanje inspekcijskih službi iz 10 ministarstava, dok će one u sektoru zdravstva ostati kao zasebne, a kako kaže potpredsjednica Vlade Martina Dalić, izrađuje se i akcijski plan za rasterećenje gospodarstva od prekomjernih administrativnih troškova i neporeznih davanja, te liberalizacija tržišta usluga.

- U siječnju ćemo lansirati web portal na kojem će biti popisane sve administrativne barijere i neporezna davanja, s mjeračem, a time pojačavamo dvosmjernu komunikaciju s poduzetnicima. U tijeku je izrada i novog akcijskog plana, a dovršavamo i mjere iz postojećeg, primjerice, ublažavanje mjera zaštite na radu i sanitarno-tehničkih uvjeta - kaže Dalić.

U Bruxelles na proljeće Martina Dalić ujedno je i nadležna za ispunjavanje Nacionalnog programa reformi, već se radi novi dokument koji bi trebao biti usvojen i poslan EK na proljeće.

- Prva je godina mandata donijela porast razumijevanja kod svih resora o važnosti reformi. Vjerujem da će koordinacijski napor dati bolje rezultate u 2018., jer smo u ovoj godini imali slučaj Agrokor, kao i političko preslagivanje, što je uzelo dio energije i vremena - uvjerena je Dalić.

Oporba pak ne vjeruje u reformski kapacitet Plenkovićeve Vlade.

- U ovih godinu dana pokazali su da nisu spremni ni sposobni napraviti nikakvu reformu, jer kada bi išli u dublje reforme zdravstva, uprave, mirovinskoga sustava, izgubili bismo velik dio tradicionalnih birača. Plenković puno obećava i puno priča, a još nisu ni nakon godinu dana našli savjetnike za otkup Ine - kritičan je SDP-ov Hajdaš Dončić.

Makroekonomist Željko Lovrinčević pak kaže da se hitno moraju početi provoditi reforme jer će doći i vrijeme silaznih trendova.

- Na Vladi je politički odabir hoće li doći do promjena da bi se osnažila ekonomija, ili će se reforme odgađati do neke druge vlade. Zbog izdataka za pojedine skupine, poput branitelja, napravljen je korak prema makroekonomskoj neravnoteži, a u 2017. nije napravljena niti jedna reforma, osim porezne koja je zapravo spremna dočekala ovu Vladu - kaže Lovrinčević.

U pravilu se, nastavlja Lovrinčević, reforme događaju u prvoj godini mandata s već pripremljenim projektima, pa stoga smatra kako će 2018. biti više godina priprema za reforme.

- Trebali su krenuti sami od sebe. Dobra bi bila poruka da su krenuli s manjim brojem ministarstava, a podloga za svaku reformu je trebao biti i teritorijalni preustroj. Vjerujem da će biti određenih promjena, ali više tehničke prirode, bez ozbiljnih zadiranja. Politika sada ima mogućnost da namjeru uvođenja eura koristi kao alibi za dubinske reforme, međutim, može biti i obratno, da samo verbalizira reforme i napravi manje tehničke promjene ne bi li dokazala da se kvalificira za početak uvođenja eura - zaključuje Lovrinčević.

Šest ključnih reformi

1. Zdravstvo

Smanjivanje dugova racionalizacijom poslovanja, pojačana kontrola rashoda, spajanje bolnica, manje liste čekanja, objedinjena javna nabava, izgradnja dnevnih bolnica, povlačenje sredstava iz EU fondova, izmjene zakona o lijekovima i o obveznom zdravstvenom osiguranju, bolja naplata participacije

2. Gospodarstvo

Novi akcijski plan za rasterećenje gospodarstva od prekomjernih administrativnih troškova i neporeznih davanja (smanjenje parafiskalnih nameta, doprinosi, stručni ispiti), te ispunjavanje preostalih mjera iz postojećeg plana (sanitarno-tehnički uvjeti i zaštita na radu), liberalizacija tržišta usluga, novi portal za sva neporezna davanja

3. Mirovine i rad

Mirovinska reforma koja će obuhvatiti poboljšanje učinkovitosti drugog stupa (razmišlja se o većim uplatama), ukidanje beneficiranog staža za neka zanimanja, pitanje ranijeg odlaska u mirovinu i većeg penaliziranja prijevremenih, EK traži da se izjednači dob za umirovljenje muškaraca i žena sa 67 godina već 2030., a ne kako je planirano 2038.

4. Državna i javna uprava

Politika plaća - plaćanje prema učinku, platni razredi i nagrađivanje izvrsnih, a otkaz onima koji ne zadovolje, decentralizacija, novi Zakon o agencijama vezan uz spajanje i ukidanje nekih agencija u sustavu, Zakon o upravnoj inspekciji, projekt sustava upravljanja kvalitetom u javnoj upravi, e-poslovanje, e-pristojba, centar dijeljenih usluga

5. Pravosuđe

Paket mjera za bolje pravosuđe je u javnoj raspravi - izmjene zakona o područjima i sjedištima sudova, Zakona o sudovima, Zakona o državnom odvjetništvu, Zakona o državnom sudbenom vijeću, Zakona o pravosudnoj akademiji, Zakona o trgovačkim društvima, Zakona o parničnom postupku, digitalizacija sustava

6. Obrazovanje

Pilot-projekt kurikularne reforme u tri do pet posto škola, uvođenje obvezne informatike u pete i šeste razrede osnovnih škola, uspostava centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju, 30 posto veće plaće onima koji povlače novac iz EU fondova, zakoni o strukovnom obrazovanju i obrazovanju odraslih, racionalizacija mreže škola.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 07:57